Stvari po pitanju demografije i iseljavanja stoje gore nego što se govori i u javnosti predočava, a ono što se očekuje od Vlade jest da konačno počne donositi strateške odluke i da tu problematiku ne stavlja na razinu socijalnih i obiteljskih mjera, već na stratešku razinu i u temelj gopodarskog razvitka Hrvatske.
Istaknuto je u četvrtak na panel diskusiji “Postaje li Hrvatska zemlja izgubljene mladosti?” koju je organiziralo veleučilište Vern.
“Ušli smo u klasični demografski slom u kojem nema niti jednog pozitivnog demografskog pokazatelja, a s druge strane demografski faktori i pokazatelji su počeli ozbiljno utjecati na sustave u zemlji – od mirovinskog, financijskog do obrazovnog”, upozorio je profesor s geografskog odsjeka PMF-a Stjepan Šterc.
VEZANE VIJESTI
Naveo je da je Hrvatska u prvih devet mjeseci ove godine premašila prirodni pad od lani, a službeni podatak o iseljavanju Državnog zavoda za statistiku govori da godišnje iseli oko 40.000 stanovnika, dok službeni podaci država useljenja potvrđuju da je iseljavanje iz Hrvatske i na razini od 80.000.
Šterc: Cijeli sustav se formira jedino prema stranačkim vojskama
“Hrvatska je po nizu pokazatelja negativno demografski u svjetskom vrhu, a nedavno je izašao i podatak da smo šesta po redu zemlja po stopi iseljavanja u odnosu na ukupno stanovništvo. Ta je problematika stavljena u socijalni i obiteljski okvir, a ona je strateška problematika. Ono što se očekuje od Vlade jest da konačno počne donositi strateške odluke i tu problematiku stavi na razinu koja je objektivno nužna – stratešku, i u temelj gopodarskog razvitka Hrvatske”, poručio je Šterc.
Ocijenio je da je raskorak u vrijednostima koji se javlja između funkcioniranja izvršne vlasti i javne scene čista derivacija njihovih postupaka (vlasti). “Vlast može svojim primjerom pokazati kako se ponašati, a onda je to jednostavnije prenositi s vrha na nižu razinu nego obrnuto. Zasad za to nema interesa, već drže svoje pozicije i to je dominantan način djelovanja. Cijeli sustav se formira jedino prema stranačkim vojskama i potpuno irelevantnim kriterijima za mladost. Kada se počnu urušavati pojedini sustavi, onda će to postati interes”, smatra Šterc.
Predavač na VERN-u i predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo naglasio je da je za rješavanje ugroze na koju upućuju demografski pokazatelji, nužan konsenzus hrvatskog društva.
Kedžo: Imamo krizu vrijednosti društva kao takvog
“U Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba da se shvati da ovo nije kriza u društvu. Mi imamo krizu vrijednosti društva kao takvog, poremetile su se i izokrenule sve ljestvice vrijednosti. Iz te izokrenutosti ne može demografija biti pitanje jednog ministarstva, jednog činovnika i jednog šaltera. To ne može biti pitanje jedne više pelene ili dotacije ili porodiljne naknade”, kazao je.
Političke elite u Hrvatskoj smatra odgovornima za činjenicu da mladi ne vjeruju u institucije te za to što ne vide smisao u tome da žive i rade u ovoj zemlji.
“Moramo početi sustavno razmišljati i promijeniti neke paradigme u ovom društvu i vratiti izokrenute ljestvice vrijednosti da bi mladi ljudi vjerovali da živjeti i raditi ovdje ima smisla. To će dugo trajati jer se ni to povjerenje nije izgubilo preko noći”, poručio je Kedžo.
Strmota: Puno veće pitanje jest kako vratiti one koji su iselili
Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota naglasio je da država može i mora utjecati na demografska pitanja te da je to nešto što se kroz strategiju mora vezati uz sve Vlade, ministarstva, poslodavce i sudionike u društvu, a onda kroz tu strategiju donositi kratkoročne mjere.
Puno većim pitanjem smatra ono kako vratiti ljude koji su iselili. Naveo je podatke istraživanja prema kojem ne iseljavaju samo nezaposleni, već u istom broju i zaposleni, 40 posto njih je imalo posao u Hrvatskoj.
Gradonačelnik Grada Visa Ivo Radica, istaknuo je da bi se država trebala pozabaviti kompletnim preustrojem organizacije upravljanja resursima jer smo jako centralizirana zemlja.
“Za demografski oporavak morate imati gospodarski oporavak, odnosno financijske mogućnosti na razini lokalne samouprave”, naglasio je.
