Hvatska ima problem s klijentelizmom, oko toga nema spora. No koliki je zapravo taj problem teško je matematički izraziti. Tjednik Lider pokušao je, ipak, baš to te su izračunali indeks klijentelizma. O istraživanju Lidera u TNT-u smo razgovarali sa stručnjakom za javnu upravu i profesorom Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivanom Koprićem.
Istraživanje Lidera pokazuje da na dva zaposlena u gospodarstvu dolazi jedan zaposlen u državnim i lokalnim strukturama. Računica koje su se primili u Lideru pokazala je da na 100 zaposlenih u realnom sektoru u Hrvatskoj dolazi njih 43 koji rade što u državnoj i lokalnoj administraciji, što u javnim i komunalnim poduzećima. No, “koeficijent 0,43” samo je prosjek, i to ublažen, budući da statistika neka značajna poduzeća ni ne vodi u kategoriji državnih i paradržavnih institucija. U Ličko-senjskoj županiji, primjerice, koja se upravo ovih dana našla u fokusu javnosti zbog sukoba unutar HDZ-a oko kadroviranja u Nacionalnom parku Plitvice omjer onih koji ovise od proračunima i onih koji rade u realnom sektoru gospodarstva doseže zapanjujućih 0,75. Slično je i u drugim županijama koje su najviše stradale u Domovinskom ratu – Vukovarsko-srijemskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Zadarskoj.
“Ovo su izvrsne brojke koje pokazuju opterećenje gospodarstva i stanovništva koje radi u javnom sektoru. Mi sve skupa u javnom sektoru imamo oko 405.000 ljudi što je značajno više od brojke koja je spomenuta u istraživanju. Svakodnevno imamo slučajeve po kojima vidimo kako se poltički kadrovira u javnim poduzećima. Treba spomenuti da dolazi do jednog prelijevanja sredstava. Indeks ne znači da stanovnici te županije plaćaju ljude. Zaposlene u državnim institucijama, u javnim agencijama, ustanovama poput HZZO-a plaćamo svi mi skupa iz nekih drugih sredstava. Plaćamo iz proeza ljude tamo gdje je situacija gora poput Ličko-senjske ili Vukovarske županije. Dijelom je to opravdano zbog situacija u tim županijama, ali to jasno pokazuje da tamošnji politčki čelnici, kada to rade, pokušavaju kadrovirati s novcem svih nas. To su novci koje mi svakodnevno uplaćujemo kroz PDV. Između ostalog zbog toga ne možemo smanjiti PDV”, rekao je u Točki na tjedan Ivan Koprić.
VEZANE VIJESTI
Ministar uprave Lovro Kuščević priznaje da je neravnomjerna zaposlenost problem, ali uvjerava da se Vlada posvetila ravnomjernom razvoju Hrvatske i da provodi mjere. No Koprić te mjere ne vidi.
“Dosad ih nisam vidio, što ne znači da ih nećemo vidjeti u nekoj budućnosti. Naravno, ja u to ne vjerujem. Imali smo prilike vidjeti da se opravdava postojeća teritorijalna preraspodjela, to je jedna potpuno varka, potpuno zavaravanje.”
Koprić naglašava da naša teritorijalna struktura generira to zapošljavanje u često potpuno nepotrebnim strukturama. Velik je broj zaposlenih u administraciji, a ne u javnoj upravi.
“Bez obzira na broj zaposlenih ljudi nemaju kvalitetne službe koje bi zadržale mlade”, kaže Koprić.
Najviše ljudi upravo iseljava iz tih županija.
“Po istraživanjima koja se rade ispada da je to jedan od razloga zašto ljudi odlaze. Sve što pričaju naši političari je potpuno bezveze. Oni se pravdaju nekom procedurom, a ona se sastoji da obaviš razgovor nekime, a onda primiš drugoga. Kakvo je to natjecanej? Nema pravila kako se pobjeđuje. To je jedno, falš, lažno natjecanje. Mi smo natječaje pretvorili u ono što oni ne bi trebali biti. Da ne kažem da radna mjesa opisuje tko? Rukovoditelji koji su došli političkim putem na radna mjesta. Pozivamo se na procedure koje idu na ruke političkim dužnosnicima. U proceduru praktički nitko ne vjeruje”, rekao je Koprić.
ema prvila kako se pobjeđuje to je jedno falš, lažno natjecanje. mi smo natječaje pretvorili u ono što ne bi trebali biti. da ne kažem da radna mjesta opisuju tko, rukovoditelji koji su došlki političkim putem na radna mjesta. pozivamo sen a procedure koje idu na ruke političkim dužnosnicima. u proceduru praktički nitko ne vjeruje. na idemo pitati mlade ljude vjeurju li u instituciju javnog natječaja.
Je li moguća reforma javne uprave u kojoj radit toliko broj ljudi? Logično je za očekivati da će ti ljudi biti kočnica svakoj ozbiljnoj reformi.
“Sve se može kad se hoće, pa i reforma uprave. Problem je da u našem sustavu ne postoji politička volja kod velikih stranaka. Aapsolutno se ne smije očekivati da se uprava može promijeniti u jednom danu u kompletu. Potreban je sektorski pristup, jasno znati što je cilj na kraju i da se do toga dolazi postupno. A ne kvazidržavnim udarom sve srušiti”, napomenuo je Koprić.
