Gosti regionalne teme Novog dana smatraju da ako se dvije osobe vole i žele živjeti u zajednici, tu zajednicu bi zbog mnogo različitih razloga trebalo pravno regulirati.

Hrvatska je usvojila instituciju istopolne zajednice. Marko Ilić iz Parade ponosa Beograd, kaže da ne zna koliko je Srbija blizu takve odluke i da je sve u rukama političara. On ističe da ima pomaka po tom pitanju i da postoji nacrt zakona i inicijativa iz 2012. godine.

“Zakon treba pokrenuti priču i javnu debatu, kada bude riječi o promjeni Ustava, treba temu istopolnih zajednica staviti na dnevni red. Ovo je trenutak kada to treba unijeti u Ustav”, smatra Ilić i dodaje da bi to donijelo bolju kvalitetu života LGBT zajednici.

Jedan od organizatora Zagreb Pride-a Marko Jurčić smatra da je Hrvatska dobila prije svega dobar zakon, kojim mnoge obitelji sada mogu mirno živjeti, ali da u Hrvatskoj i dalje postoji diskriminacija.

“Dobili smo pravnu sigurnost za naše obiteljske odnose. Ovo je bila borba za ljudska prava, pravo na dostojanstvo, to je temelj, ono što je nama nedostajalo svih ovih godina”, rekao je Jurčić.

On dodaje da su inzistirali na konstrukciji “životno partnerstvo” jer, kako je rekao, “jako je bitna riječ život – obiteljski život”.

“Ne može se zvati brak, jer je jedan dio desnice uz pomoć Katoličke crkve uzeo to ime brak za samo jednu obiteljsku zajednicu”, kaže on.

Jurčić navodi da je životno partnerstvo postalo ljudsko pravo i, kako navodi, “ne možemo moliti političare da nam daju ono što nam pripada”.

“Hrvatska je peta u pogledu najprogresivnijih zakona koji se tiču LGBT populacije, s druge strane smo na prva tri mjesta kada govorimo o diskriminaciji i nasilju. Zločini iz mržnje su prilično česti, jedino u Zagrebu i Rijeci postoji dovoljno slobode. U Hrvatskoj postoje tri povorke ponosa koje se održavaju svake godine i mogu reći da smo na dobrom putu, stvari idu naprijed”, rekao je on.

Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra kaže da zajednice istoplnih parova nisu prepoznate u zakonu BiH i da ih nijedan od obiteljskih zakona ne prepoznaje. Ona ističe da nije bilo inicijativa koje su potekle od vlasti da se ovo pitanje riješi i da se zajednice koje već postoje prepoznaju zakonima u BiH, a tiču se obiteljskog života.

“Visok je stupanj homofobije i trasnfobije koji vlada u društvu, LGBT osobe se ne osjećaju sigurno i zaštićeno od države da mogu slobodno živjeti”, smatra Bošnjakova.

Međutim, kako navodi, postoje naznake da se stvari poboljšavaju, jedno istraživanje pokazuje da 30 posto ljudi podržava da LGBT osobe imaju ista socijalna i ekonomska prava kao i svi drugi građani.