Od listopada ove godine najveći dio građana plaćat će novi neporezni namet - solidarnu naknadu, odnosno dodatak na cijenu električne energije od tri lipe za svaki kilovatsat potrošene struje koju će plaćati kućanstva, smatraju analitičari Instituta za javne financije (IJF) u najnovijem aktualnom osvrtu.
“Vlada se umjesto socijalnim transferima odlučila socijalnu politiku voditi cijenom električne energije. Korištenje električne energije klasičan je primjer kvazifiskalne aktivnosti države s nepoznatim financijskim učinkom i uz nepostojanje točnih informacija o broju korisnika takve socijalne mjere. Tako od listopada 2015. na Vladin popis skrivenih nameta treba dodati i tzv. solidarnu naknadu”, ističu analitičari IJF-a Anto Bajo i Irena Klemenčić u osvrtu pod naslovom “Novi neporezni namet zove se solidarna naknada”, objavljenom u srijedu.
VEZANE VIJESTI
Vlada je 3. rujna donijela Uredbu o dopuni Zakona o energiji te Uredbu o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava.
“Vlada je uvela, a najveći dio građana će od listopada 2015. plaćati novi neporezni namet – solidarnu naknadu”, napominju autori osvrta.
Po njima, uvođenje solidarne naknade je suprotno mjerama Vlade usmjerenim na smanjenje neporeznih nameta koji su u 2015. postali jedno od prioritetrnih područja ekonomske politike. “Zanimljivo je da Vlada nije u Registar neporeznih prihoda uključila namete koji opterećuju isključivo građane (poput solidarne naknade)”, zamjećuju autori osvrta.
Podsjećajući na Vladine uredbe i kriterije za stjecanje statusa ugroženih kupaca, Bajo i Klemenčić napominju kako se Vlada uredbom usmjerila na potrošače električne energije.
Bajo i Klemenčić upozoravaju i na brojne posrednike.
Podsjećaju, naime, da je solidarna naknada dio cijene električne energije koja se plaća opskrbljivaču energijom kao uvećani dio cijene, a snose je ostali korisnici koji nisu u socijalnoj kategoriji ugroženih kupaca. Opskrbljivači su dužni iznos naknade uplatiti na račun državnog proračuna, u kojem se sredstva naknade evidentiraju kao namjenska sredstva Ministarstva socijalne politike i mladih, a koristit će se za isplatu subvencije za osobe slabijeg imovinskog statusa za plaćanje električne energije u obliku vaučera u vrijednosti od 200 kuna po kućanstvu. Vaučeri će se moći koristiti isključivo za podmirenje računa za električnu energiju.
“Solidarna naknada je kvazifiskalna aktivnost države s nepoznatim fiskalnim učinkom. Uz prijedlog dopuna Zakona o energiji, obrazloženje donošenja Uredbe, kao i uz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi nije navedena procjena troška provedbe tih propisa (u obrazloženju je navedeno da neće biti izravnih rashoda za državni proračun), niti točan broj korisnika po centrima za socijalnu skrb. Iz dostupnih dokumenata Vlade nije jasno kako je utvrđen iznos koji je potrebno prikupiti solidarnom naknadom”, ističu Bajo i Klemenčić.
Vlada je ovom Uredbom otvorila vrata da se solidarnom naknadom nadalje obuhvate i korisnici plina i toplinske energije, zaključuju analitičari IJF-a.
