Trgovački sud u Zagrebu presudom je naložio knjigovodstvenom uredu Irsa-Zagreb da tvrtki Rettig Hrvatska plate ukupno 5,9 milijuna kuna koji su, prema obrazloženju presude, od travnja 2005. do prosinca 2009. protuzakonito skinuti s njihova računa i isplaćeni na dva računa računovotkinje ureda Irsa-Zagreb.
Irsa-Zagreb, prema presudi, oštećenoj tvrtki treba platiti ukupno 4,7 milijuna kuna, a računovotkinja 1,2 milijun kuna kuna uvećanih za zatezne kamate.
Zastupnici Rettiga Hrvatska isticali su da je računovotkinja, kao radnica ureda Irsa-Zagreb, s njihova računa na svoje isplatila pojedinačne iznose od 5,99 milijuna kuna iako za specifirane isplate nije bilo nikakvog pravnog temelja. Isticali su i da je u svrhu plaćanja računovotkinja navodila nepostojeće račune, plaćanje materijalnih troškova, putnih naloga i otpremnina iako je znala da su osnove za plaćanje fiktivne i lažne. Prema navodima, ta je računovotkinja u to vrijeme bila zaposlena u Irsa-Zagrebu te je prema zakonskim odredbama taj poslodavac bio odgovaran za štetu koju počini radnik te je bilo predloženo da solidarno plate gotovo šest milijuna kuna.
PROČITAJTE JOŠ
Zastupnici ureda Irsa-Zagreb protivili su se tužbenom zahtjevu u cijelosti te su isticali da je s Rettigom Hrvatska bio sklopljen ugovor o vođenju poslovnih knjiga, ali da temeljem tog ugovora nisu provođena nikakva plaćanja sa žiro računa tužitelja.
Isticali su i da Rettig Hrvatska tom uredu nikada nije dao na korištenje token za plaćanje s potrebnim PIN-ovima za autorizaciju, ali nikakvu ovlasti ili mogućnost da provodi transakcije po njihovu računu. Bilo je navedeno je i da imaju saznanja da je Rettig Hrvatska ovlastila računovotkinju, kao fizičku osobu, da u ime te tvrtke provodi plaćanja s njihova računa. Isticali su i da je dokaz tome činjenica da je Rettig Hrvatska, kada je računovotkinja otvorila vlastiti knjigovodstveni servis, raskinuo ugovor s Irsa-Zagrebom i sklopio ugovor sa njenim novoosnovanim servisom. Bilo je navedeno i da eventualna šteta potječe isključivo iz izravnog poslovnog odnosa između tužitelja i tuženice.
Računovotkinja je osporavala tužbeni zahtjev, ali ne i da je koristila PIN-ove za plaćanje i autorizacije koje je, prema njezinu odgovoru na tužbi, imala i odgovorna osoba u Rettig Hrvatskoj.
Navodila je i da Irsa Zagreb nije bio upoznat s plaćanjima, jer je tužitelj sve ‘pojedinosti i probleme u poslovanju’ rješavao s njom. Navela je i da nije protupravno pribavila imovinsku korist, ali i da nisu točni navodi da za sporne isplate nema pravnog temelja.
Kazala je i da je u korist tužitelja u dužem razdoblju bio uplaćen iznos od 1.05 milijuna kuna za koje Rettig Hrvatska nije imao pravni temelj. Naime, prema njezinim navodima, od 1. travnja 2009. ta tvrtka nije imala prihoda od prodaje roba, već se isključivo financirala predujmovima Rettig Austria GmbH, koji su bili u visini stvarnih troškova društva u Hrvatskoj. Isticala je i da nije bilo dovoljno novca za pokrivanje tekućih obveza te da ne postoji mogućnost niti pravni temelj da su isplaćivana sredstva u tom razdoblju bila imovina tužitelja. Isticala je i da je od listopada 2009. do listopada 2010. odgovorna Rettiga bila upoznata sa cjelokupnom situacijom i da je u dogovoru s njom osnovala samostalno društvo kako bi pozajmljeni novac vratila u što kraćem roku.
Sud je u obrazloženju presude istaknuo kako je neprijeporno da su navodi računovotkinje kontradiktorni, jer s jedne strane tvrdi da isplaćivana sredstva nisu bila imovina tužitelja, a potom da je s tužiteljem postigla dogovor da će pozajmljeni novac vratiti do kraja ožujka 2011. Sud je naveo i da knjigovotkinja ‘u biti’ priznaje da je na njene tekuće račune prenesen novac, ali kao pozajmica. No, nije dostavile dokaze da je pozajmljeno i vratila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
