Potpredsjednik hrvatske vlade i čelnik Mosta Božo Petrov za Hinu govori o prvim potezima nove vlade, o tome tko je bio teži pregovarač Tomislav Karamarko ili Tihomir Orešković, ali i o 'nezadovoljnoj trojci' u vlastitim redovima.
Komentira i neodlučnost ministra poljoprivrede Davora Romića glede moguće privatizacije Hrvatskih voda te otkriva do kada će mu supruga s djecom još ostati u Metkoviću.
Koji su prvi potezi koje planirate provesti?
Prva stvar koju ćemo napraviti je to da ćemo pokrenuti proces povezivanja svih javnih tijela, točnije povećavat ćemo opseg rada e-uprave odnosno e-Hrvatske na način da će biti povezane sve lokalne samouprave i regionalne, isto kao i javna tijela na državnoj razini s ciljem povećanja i transparentnost i učinkovitost. Formirat će se stručni tim koji će analizirati rad javnih tijela kako bi se moglo pristupiti racionaliziaciji i mogućem preustroju javne uprave.
VEZANE VIJESTI
Koja je to reforma vama osobno najvažnija?
Ne mogu izdvojiti jednu kao najvažniju jer su mi sve jako važne. Jedna za sebe ne znači ništa i sve se mora raditi u paketu. Ako se dogodi jedna, a ne dogode se druge onda to neće donjeti velikog pomaka. Kreiranje svih tih reformi startati će odmah i paralelno.
Jeste li odustali od projekta smanjenja broja županija?
Nismo odustali od ničega što smo tražili tijekom usuglašavanja reformi i s jednom i s drugom koalicijom ali smo rekli da će se napraviti kvalitetna analiza te će se nakon toga pristupiti rješavanju. Dakle, ako analiza kaže da se taj dio treba smanjivati onda će se smanjivati.
S kim je bilo teže pregovarati s čelnikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom ili pak premijerom Tihomirom Oreškovićem?
Nisam definirao da su bili teški pregovači. Pregovarali smo o različitim stvarima i nije bilo teško pregovarati ni s jednim od njih dvojice. Reforme koje tražimo bile su prihvatljive svakoj strani s kojom smo pregovarali no pitanje koje će se otvoriti kad se krene s radom je koliko to zapravo svatko od njih želi.
U javnosti se čuju kritike kako je previše članova u vladi upravo iz vašeg, neretvanskog kraja?
Nije bilo nikakve sklonosti prema bilo kojem kraju. Kriterije je bila stručnost te druge odlike koje smo tražili – beskompromisnost, čestitost i želja za radom. Nakon toga smo slali gospodinu Oreškoviću dva do tri kandidata. Na kraju se jednostavno slučajno dogodilo da su tri kandidata, osim mene, iz doline Nervetve, s tim da se jedan odselio prije više od trideset godina, drugoga je preporučila grupa s kojom je radio programe, dok je jedina osoba koju sam ja osobno preporučio iz tog kraja ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Mediji su isticali Ivana Lovrinovića i Juru Martinovića kao najizglednije kandidate za vladu, što je presudilo da nisu ušli?
Mi smo željeli da osobe koje imaju određena znanja i iskustva budu dodijeljena u one sektore u kojima mogu dati najviše od sebe. To što su neki ministri izabrani za ministra, pa ne završava priča samo s ministrima.
Brine li Vas odlazak njih dvojice zajedno s Ivicom Mišićem iz Mosta te koliko će to oslabiti poziciju Mosta u vladi?
Bez obzira na to što Lovrinović nije podržao vladu, na što ima pravo kao saborski zastupnik, jer u Mostu zastupnici ne moraju po principu stranačke stege dizati ruku i za stvari s kojima se ne slažu, očekujemo da će i dalje kao i gospoda Mišić i Martinović, sudjelovati u radu Mosta i našeg kluba zastupnika.
Da danas znate sve ono što je javno izrečeno u saborskoj raspravi na račun ministra branitelja Mije Crnoje i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji su iz kvote HDZ, bi li Most uložio veto na njih tijekom utvrđivanja kandidata za vladu?
Ja bih prvo detaljno vidio što je i u kojem kontekstu rekla i jedna i druga osoba, a onda bi o tome razmislio. Koliko znam gospodin Hasanbegović je neke svoje teze stavio pod upitnik, a nije ih konstatirao. Ne znam koliko je uputno preispitivati neke stvari koje stoje u povijesti, a s druge strane negirati da je Hrvatska stekla svoju pravu neovisnost u Domovinskom ratu. Moj stav je da osuđujem bilo kakav totalitaristički režim. Za mene osobno nije nikakav problem antifašistički pokret već ono što je nastalo nakon toga, a to je oblik režima koji je postojao i ja tu pravim razliku. Ja ne negiram povijest, za mene je Hrvatska svoju povijest stvarala od Ilira do danas i ne mislim da se stvari trebaju mijenjati, ali se mora jasno znati što se dogodilo i u kojem trenutku. Što se tiče registra izdajnika kojeg je spomenuo gospodin Crnoja, ne znam u kojem je to kontekstu rekao, ali da se o tome i slučajno pomislilo ozbiljno to nikada ne bi prošlo jer to Most ne bi nikada dozvolio.
Vaša politika je usmjerena protiv privatizacije voda a ipak ste dopustili ili propustili da ministar poljoprivrede koji dolazi iz vaše kvote bude Davor Romić koji je 2010. kao član Nacionalnog vijeća za vode bio neodlučan odnosno suzdržan prilikom glasovanju o promjeni statusa Hrvatskoj voda iz javne ustanove u d.o.o. Znači li to promjenu Mostovih temeljnih programskih smjernica?
Mi imamo jasne stavove koji su usuglašeni sa našim ministrima koji će uvijek provoditi ono što smo se kroz reformu dogovorili. Tako da i da je to njegov stav s tim nemam nikavih problema. No, ako je čovjek i imao takav stav, mogao je i promijeniti mišljenje. Na temelju onoga što sam s njim razgovarao, on nije zastupao mišljenje da Hrvatske vode ili bilo koje druge strateške hrvatske resurse treba privatizirati, što je i službeni stav Mosta.
Kako ćete kao visoki dužnosnik vlade privatno moći ‘voziti’ na dva kolosjeka – onom u Metkoviću gdje Vam je obitelj i onom u Zagrebu?
Supruga i djeca su odgodili dolazak u Zagreb na šest mjeseci jer je ona učiteljica pa nije bilo zgodno da sada prekida razred koji vodi. Drugi razlog njihovog ostanka je i to što mi se jedno dijete tek upisalo u prvi razred osnovne škole, drugo dijete ide na vježbe. Da se to sve ne prekida u pola godine odlučili smo pričekati sa njihovim preseljenjem u Zagreb još šest-sedam mjeseci. Tako da ću samo privremeno, preko vikenda, morati ‘voziti’ na dva kolosjeka.
