Sve je izvjesnije da će Donald Trump biti republikanski kandidat za predsjednika SAD-a i početkom studenoga pokušati ponovno osvojiti mandat. Do tada, Trump izaziva bure i oluje svojim izjavama, a nekima i sablazan ne samo političkih protivnika u SAD-u, nego i europskih državnika i dužnosnika.
Učinio je to i u subotu na predizbornom skupu u Južnoj Karolini izjavom iz koje se dalo zaključiti da bi, ako ponovno dođe u Bijelu kuću, uskratio pomoć članicama NATO-a koje neuredno i nedovoljno plaćuju članarinu u tom savezu.
Trump je, zapravo, prepričao sastanak s čelnicima NATO-a iz vremena dok je bio predsjednik. Tada je, prema njegovim riječima, na pitanje predsjednika jedne europske zemlje bi li je, ako ne uplati članarinu u NATO-u, zaštitio od napada Rusije, odgovorio da ne bi to učinio.
“U kampanji se govori sve i svašta”
Trumpova izjava naišla je na žestoke osude, od administracije aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena do čelnika Europske unije te glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji je rekao da te riječi “podrivaju sigurnost saveza”. Čuveni članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, sažet u krilatici “svi za jednog, jedan za sve”, kaže da se “oružani napad na jednu ili više članica u Europi ili u Sjevernoj Americi smatra napadom na sve njih” pa stoga svaka preuzima obvezu pomoći onoj napadnutoj.
Vojni i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec smatra da o takvim izjavama Donalda Trumpa uopće ne vrijedi raspravljati dok u SAD-u traje predsjednička kampanja.
“U predizbornoj kampanji govori se sve i svašta pa tako i Trump ima svoje ekspozee. Zato i je u predizbornoj kampanji i jasno je zašto govori takve stvari. No, kad se dođe na dužnost predsjednika, kada se dobiju predsjedničke ovlasti, ali i odgovornosti, onda se sasvim drugačije razmišlja i govori. Naročito kada je u pitanju prvi čovjek tako velike države poput SAD-a”, kazao nam je Ogorec.
U slučaju da Trump ponovno postane predsjednik, Ogorec je uvjeren da će tada promijeniti ili bar ublažiti retoriku. Ovo što sada govori ono je što njegovi birači žele čuti.
Hrvatska ispod 2 posto izdvajanja za vojsku
Hrvatska kao članica NATO-saveza ima obvezu uplaćivati godišnju članarinu, ali i ulagati u obranu i oružane snage. Granica tog izdvajanja za obranu je 2 posto od BDP-a, ali od 31 članice samo njih jedanaest ispunjavaju taj kriterij.
“Što se tiče izdvajanja za potrebe oružanih snaga, odnosno obrane, Hrvatska još nije dosegla taj udio od 2 posto. Sada smo oko 1,7 posto”, kazao je Ogorec.
Hrvatska godišnje uplaćuje u proračun NATO-a oko 4 milijuna eura. Taj iznos različit je od godine do godine i ovisi o BDP-u.
Nabava Rafalea i Bradleyja diže udio
Hrvatska je kao članica NATO-a također dužna ulagati u svoje oružane snage i obranu. U tom smislu, nabava 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale od Francuske (tri su već stigla, preostali stižu ovog proljeća i sljedeće godine) te 89 rabljenih američkih borbenih vozila Bradley (22 su već isporučena) povećat će udio izdvajanja za vojnu opremu i modernizaciju oružanih snaga.
Obveza je i sudjelovanje u vojnim operacijama, misijama i aktivnostima NATO-a, a najveća u kojoj su Oružane snage RH dosad sudjelovale, bila je vojna misija u Afganistanu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare