Demograf Tado Jurić bio je gost Novog dana u kojem je komentirao izborne jeidnice u Republici Hrvatskoj te kojim metodama pokrenuti ljude na izađu na birališta.
“400 tisuća građana uopće nije u izbornim jedinicama u kojima se vode, 15 posto biračkog tijela nije u svom mjestu prebivališta. Registar birača je baza po kojoj je donesen prijedlog o minimalnoj izmjeni izbornih jedinica, ali nije uzeto u obzir da ne znamo stvarno stanje po pitanju iseljavanja”, rekao je demograf Tado Jurić.
On navodi kako je u Njemačkoj 480 tisuća Hrvata, a pravo glasa prijavljenih na izborima ima samo 29 tisuća.
“Prije 4 godine je na izbore izašlo 2,900 tih građana. Daljnji problem je što se glasovi hrvatskih građana u Njemačkoj pripisuju izbornim jednicama u domovini. To je potpuno pogrešna metodologija. Osoba kad se odjavi iz Hrvatske, i dalje se broji u svojoj izbornoj jedinici. Još je veći problem što ne znamo koliko je ljudi iselilo. 60 posto hrvatskih građana se ne odjavljuje”, rekao je pa je dodao: “Još je veći problem što registar birača uopće ne odgovara stvarnoj slici. Po meni je najveći problem 11 izborna jedinica za dijasporu”.
On kaže kako znanost uvijek ukazuje na brojne probleme, ali politika to nije poslušala.
“Srpska nacionalna manjina ima 3 zagarantirana mjesta, a cijela dijaspora koja broji 4 milijuna Hrvata isto ima isto 3 zastupnika. Namjernim izbornim inženjeringom je BiH ubrojana u dijasporu što znači da oni predstavljaju dijasporu, a oni zapravo uopće nisu dijaspora nego konstitutivan narod. Mi smo još prije 5 godina predlagali razdvajanje 11 izborne jedinice na Hrvate u BiH, iseljenike u Europi i iseljenike u prekooceanskim zemljama. Pitanje je zašto nije napravljena nikakva promjena 11. izborne jedinice”, rekao je Jurić.
Isto tako, navodi da se Hrvatska nalazi u postodemokratskoj fazi gdje joj demokracija služi za kupovanje privole.
“Građani mogu birati samo ono što je na stolu, ne možemo sudjelovati u pripremi kandidacijskih lista. Izlazimo na birališta znatno ispod prosjeka EU-a. Mladi bi izašli na birališta 80 posto kad bi se uvelo elektroničko glasovanje. Naš prosječni birač ima 55 godina, mlade smo posve zapostavili. Mladima treba približiti politiku kanalima koji su njima svojstveni – znači internet. Internet revolucija ne dotiče još samo politiku. Što se tiče ideje digitalne demokracije, u Italiji postaju određene digitalne političke stranke”, zaključio je demograf.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!