Europski parlament pozvao je u u četvrtak u izvješću o Mehanizmu evaluacije šengenskog prostora na više nenajavljenih inspekcija i pojačano praćenje poštovanja temeljnih ljudskih prava na europskim granicama.
Izbjegličke krize i niz terorističkih napada na području EU-a doveli su do različite primjene šengenske pravne stečevine među državama članicama, a Schengen se našao u krizi. Pandemija koronavirusa dodatno je opteretila šengensko područje i vraćene su kontrole na unutarnjim granicama mnogih članica.
Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o savjetodavnom izvješću o Mehanizmu evaluacije šengenskog prostora i zatražili snažniji nadzor postupanja na unutarnjim i vanjskim granicama.
Izvjestiteljica iz redova pučana, Šveđanka Sara Skyttedal rekla je da je potrebno “više nenajavljenih inspekcija” i da se takvim inspekcijama da prioritet kada se sumnja na međunarodne sigurnosne rizike i na povredu temeljnih ljudskih prava.
U izvješću se navodi da bi se nenajavljeni posjeti “trebali provoditi bez prethodnog obavješćivanja predmetne države članice” i “kao odgovor na naznake o pojavi sustavnih problema koji bi mogli negativno utjecati na funkcioniranje šengenskog područja ili dovesti do povreda temeljnih prava, posebice na navode o ozbiljnim povredama temeljnih prava na vanjskim granicama”.
VEZANE VIJESTI
Parlament je izvješće usvojio u četvrtak s 427 glasova za, 102 protiv i 24 suzdržanih.
Proces evaluacije šengenskog prostora bio je spor, neučinkovit i izostale su posljedice kada bi se otkrili ozbiljni nedostaci u provedbi šengenske pravne stečevine, upozorili su eurozastupnici. Poboljšanim mehanizmom evaluacije to se želi promijeniti, a Europski parlament traži i da se utvrde čvrsti rokovi za otklanjanje otkrivenih nedostataka u pojedinoj državi članici.
“Kontrola mora biti bolja i redovitija”, rekla je socijaldemokratkinja Bettina Vollath, a Nijemac Jan-Christoph Oetjen iz kluba Renew Europe slaže da se da su nužne nenajavljene inspekcije.
“Inspekcije trebaju biti nenajavljene jer se u protivnom postavlja pitanje: koja je njihova svrha i smisao?”, rekao je Oetjen.
“Ovim prijedlogom brže ćemo identificirati postojeće nedostatke u primjeni šengenskih pravila, time i poboljšati gospodarske aktivnosti, ali i sigurnost najvećeg slobodnog prostora na svijetu i njegovih vanjskih granica”, poručila je hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ).
Zovko je dodala da je ovim savjetodavnim izvješćem Europski parlament zatražio Vijeće da mu omogući veću ulogu u implementaciji evaluacije i nadzora, što će Vijeće razmotriti prije donošenja konačne odluke.
Ulazak Hrvatske u Schengen “sigurnosni interes” EU-a
U šengenskom prostoru živi 420 milijuna ljudi u 26 zemalja. Hrvatska je ispunila tehničke kriterije da se pridruži tom prostoru koji se smatra “najopipljivijim” postignućem EU-a, ali ga je potrebno reformirati.
Hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) rekao je u izjavi za Hinu da je ulazak Hrvatske u Schengen u interesu svih država članica i cijele Europske unije.
“Ispunili smo sve tehničke uvjete, po vrlo strogim kriterijima, što je odlukom od 9. prosinca prepoznalo i Vijeće koje je potvrdilo da je Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine. Naš ulazak u najveći prostor slobodnog kretanja na svijetu doprinijet će boljoj gospodarskoj i prometnoj povezanosti, ali je i u sigurnosnom interesu Europe”, rekao je Ressler.
“Dugotrajni, temeljiti proces prema Uredbi o mehanizmu evaluacije primjene šengenske pravne stečevine iz 2013. doveo je do toga da su se na Hrvatsku primijenili puno stroži kriteriji i da čak i bolje ispunjavamo šengenski acquis od nekih država koje su već u tom prostoru”, istaknuo je Ressler.
Na pitanje Hine postoje li otpori ulasku Hrvatske u Schengen, za što se u kuloarima upiralo prstom prije svega u Nizozemsku, rekao je da je posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Zagrebu predstavljao prijeloman trenutak, a da odluka Vijeća pokazuje da države članice podržavaju hrvatski ulazak.
Radi li se ipak o nekom zastoju, s obzirom na očekivanje Hrvatske da bi se cijela stvar mogla zaključiti tijekom francuskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici ove godine, Ressler je odgovorio da proces ide svojim normalnim tijekom i da vjeruje da će Europski parlament u kratkom roku izraditi svoje mišljenju o pristupanju Hrvatske, odmah nakon što to Vijeće zatraži.
Zovko očekuje da će Vijeće ove godine donijeti konačnu odluku o najmlađoj članici Unije, istaknuvši da je Hrvatska prošla “najsveobuhvatniju i najdetaljniju evaluaciju s kakvom se ranije nije susrela još niti jedna država članica EU-a”, priopćeno je iz njezina ureda.
Hrvatski eurozastupnik Valter Flego iz kluba zastupnika Renew Europe rekao je u srijedu na raspravi o izvješću Mehanizma evaluacije šengenskog prostora da Schengen za Hrvate “nije samo pitanje povezanosti i bržeg prelaska granice”, već to “postaje sigurnosno i egzistencijalno pitanje” s obzirom na rat u Ukrajini.
Pozvao je na što skorije pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru. “I od odgađanja ulaska Hrvatske u Schengen korist bi imali samo oni koji se nadaju da je Europa uzdrmana, ranjena, slaba i posvađana”, dodao je Flego.
Rumunjska i Bugarska imaju zeleno svjetlo za pristupanje šengenskom prostoru još od 2011. Na to je na raspravi u srijedu ponovno ukazao rumunjski eurozastupnik Daniel Buda iz redova pučana. Prozvao je EU jer se te dvije zemlje “drži po strani” tog prostora, a to otežava “zadržavanje stabilnosti u širem području oko Crnog mora”.
Buda je dodao da je Rumunjska pokazala da je spremna primati tisuće izbjeglica dnevno koje bježe iz rata u Ukrajini, a blokiranje ulaska Rumunjske u šengenski prostor nazvao “nemoralnim i nepravednim”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!