Hoće li globalna zbivanja utjecati na izbor pape? Rakić: "Kardinali u konklavi razmišljaju stoljetno, ne kao političari"

Prema tradiciji, unutar Sikstinske kapele gdje će kardinali u konklavi birati novoga papu, postavljena je peć u kojoj će biti spaljivani listići s imenima kandidata kako se krug izabranika bude sužavao.
Puštanje crnog ili bijelog dima kroz dimnjak kapele bit će signal svijetu jesu li kardinali donijeli odluku ili još odlučuju.

S bijelim dimom uslijedit će objava "Habemus papam!", odnosno "Imamo papu!".

Politički značaj izbora pape

Nije nevažno za izbor novog pape da su po prvi puta u konklavi kardinali iz Europe, njih pedeset i dvojica, u manjini spram ostalih zajedno. A među tim 'ostalima' su 23 kardinala iz Azije, 20 iz Sjeverne Amerike, po 17 ih je iz Afrike i Južne Amerike, a četvorica su iz Oceanije. I ta geografska podjela može biti presudnom prilikom izbora.
A sam izbor pape nije samo prvorazredni crkveni, odnosno vjerski događaj, nego ima i velik politički značaj. Izbor nekoliko prošlih papa, ako i nije izravno ovisio o međunarodnim političkim zbivanjima svoga vremena, svakako je odražavao duh vremena. Pa je Karol Woytila kao Poljak "iza Željezne zavjese" postao papa Ivan Pavao II. u vrijeme kada se Istočni blok počeo polako urušavati, a Hladni rat ići svome kraju. Neki će za Woytilinog nasljednika Josepha Ratzingera reći da je kao izrazito konzervativan izabran za papu kako bi u već uvelike sekulariziranom svijetu osnažio tradicionalne temelje Crkve.

Neki, pak, tumače da je Jorge Mario Bergoglio postao prvi neeuropski papa u vrijeme kada je politička ljevica diljem svijeta bila snažna, pa dijelom i u tom kontekstu tumače njegov odmak od onog oblika konzervativizma kakav su baštinila dvojica njegovih prethodnika.

"Papu ne biraju ni Donald Trump ni AfD"

Hoće li nakon pape Franje kojemu su visoko na listi prioriteta bili borba protiv siromaštva, međureligijski dijalog, klimatske promjene i imigracije te koji je više od ikojeg svog prethodnika bio otvoren prema pripadnicima LGBTQ+ zajednice, Svetu stolicu preuzeti netko njemu sličan ili oprečan - pitanje je koje bez sumnje ima i svoju političku dimenziju.

Hoće li i u kojoj mjeri, u vremenu globalnog uspona desnice i krize multilateralnog poretka, međunarodne političke okolnosti utjecati na odluku kardinala o novom papi?
Iskusna novinarka i vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić na to nam je pitanje odgovorila kazavši kako smatra da te okolnosti neće, bar ne presudno, utjecati na odluku u konklavi.

"Izbor pape je velik događaj koji u krajnjoj liniji određuje smjer kojim će ići Katolička crkva i njenih 1,4 milijarde članova. Oni koji ga biraju unutar tih vatikanskih zidina su kardinali. Papu ne biraju ni Donald Trump ni AfD ili ne znam tko od političkih igrača. Bitno je na koji način kardinali dišu, a to je vrlo teško prognozirati", kaže.

'Progresivca' Franju izabrali su 'konzervativci'

Veliku većinu kardinala koji će birati papu postavio je sam papa Franjo pa neki procjenjuju da bi to moglo značiti izbor "pape kontinuiteta". No i samog papu Franju kao "progresivca" izabrali su kardinali u konklavi koje su ondje postavili "konzervativci" Ivan Pavao II i Benedikt XVI..

"Tadašnji izbor pape Franje mislim da nije imao veze ni s ljevicom ni s desnicom. To što je sada većinu kardinala koji su u konklavi postavio on, ne znači da će odlučiti izabrati nekoga poput njega. Mi se jedino možemo nadati da će taj koji bude izabran nastaviti dalje, da neće ići nekoliko koraka unatrag", istaknula je Rakić.

"Vanjski svijet ne utječe presudno na konklavu"

"Papa Franjo je došao iz Latinske Amerike, s jednog ogromnog kontinenta i iz teologije oslobođenja. On je ljudima dao nadu da se unutar crkve može drugačije disati. Gledala sam pogreb pape Franje i posebno mi je bilo zanimljivo kada je jedan svećenik novinarima rekao: "Ja sad razgovaram s vama i nemam nikakav zazor što ću reći." To je bila ta sloboda koju je papa Franjo poticao među ljudima - da istupaju, govore i da pronose vjeru, a ne da se štite plaštom Crkve i nekim dogmama. Činjenica je da se u njegovo vrijeme Crkva u mnogim krajevima otvorila prema ljudima. Ljudi su mogli pitati, a svećenici odgovarati. To je bio velik iskorak. Kao i njegovi posjeti zemljama u kojima su katolici u manjini. Odlazio je tamo gdje je ljudima trebalo dati poticaj da ne odustaju od vjere", dodala je Rakić.
Sama odluka kardinala o novom papi bit će, kaže, ponajprije reultat njihovog promišljanja.

"Vanjski svijet ne utječe presudno na ono što se događa u konklavi. I ti kardinali su ljudi koji žive u tom svijetu i znaju što se događa. No oni razmišljaju stoljetno, a ne kao političari koji razmišljaju u mandatima od četiri-pet godina na koliko su izabrani", kazala je Rakić na kraju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok