Hrvatska je od ponoći članica schengenskog prostora. Nitko ne može osporiti da se radi o velikom vanjskopolitičkom uspjehu za koji je zaslužna i Vlada Andreja Plenkovića. Hrvatska je ispunila stotine kriterija kako bi ušla u ovo odabrano društvo i prošla je najzahtjevniju proceduru od svih članica Schengena. Ali, što točno članstvo u Schengenu znači za hrvatske građane?
Premijer Plenković u nekoliko je navrata isticao kako članstvo u Schengenu znači veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva, brže i jeftinije kretanje roba i usluga, kao i značajan utjecaj na prihode od turizma. Sigurno će sve ove stvari biti razlog i za neka nova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. A dok čekamo taj gospodarski napredak koji članstvo u Schengenu obećava, evo kako će on utjecati na život hrvatskih građana.
Ukidanje granica
U ponoć se ukidaju 73 granična prijelaza na kopnu i 12 prijelaza na moru. Njihovim ukidanjem, Hrvatska će, kao 23. članica EU-a u Schengenu, biti zadužena za čuvanje 1.300 kilometara vanjske granice Europske unije. Schengenom su obuhvaćeni i Island, Švicarska, Lihtenštajn i Norveška koji nisu članice EU-a.
Hrvatska policija uspostavila je zbog Schengena i Nezavisni mehanizam za nadzor postupanja policije.
Ukidanje granica s prostorom na kojemu živi više od 400 milijuna ljudi zasigurno je velika prednost kad je riječ o putovanju i slobodnom kretanju ljudi i roba. Oni kojima Schengen možda neće donijeti slobodnije kretanje su državljani trećih zemalja koji će htjeti ući u Hrvatsku. Oni će i dalje prolaziti kontrole na granicama, a postoji mogućnost da te kontrole budu i nešto strože nego što su bile do sada. Od noćas se ipak čuva vanjska granica Unije.
Izmjene u radu policije
Radi ulaska Hrvatske u schensgenski prostor, odnosno promjena u sadašnjem sustavu provedbe zaštite državne granice, Vlada RH je ranije usvojila izmjene i dopune nekoliko uredbi vezanih uz reorganizaciju rada policije.
.mxf-175x117.jpg)
Dopunjene su i izmijenjene Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o plaćama policijskih službenika, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima, Uredba o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju te Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja.
U Ravnateljstvu policije ukida se pet postaja granične policije na unutarnjoj granici, a u 18 policijskih postaja na unutarnjoj granici ukida se linija rada granične policije te su u 15 policijskih postaja ustrojavaju radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera.
Od 1034 policijska službenika koji sada obavljaju poslove granične policije na unutarnjoj granici njih 742 bit će raspoređena na poslove granične policije, odnosno na poslove provedbe kompenzacijskih mjera i suzbijanja nezakonitih migracija te na radna mjesta granične policije na vanjskoj granici.
Ostali službenici granične policije bit će raspoređeni na radna mjesta temeljne, prometne, kriminalističke ili interventne policije u policijskim upravama, a dio će ih biti raspoređen na odgovarajuća mjesta u Upravi za posebne poslove sigurnosti.
Nove kontrole
Hrvatska uvodi dva sustava granične kontrole EES (ulaz-izlaz, entry-exit) i ETIAS (Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja), koji se na razini Europske unije provode iz sigurnosnih razloga, upravo zato da se ne moraju obavljati granične kontrole.
Sustav ulaska-izlaska (entry-exit, EES), znači uzimanje biotmetrijskih podataka i povezivanja sa schengenskim kalkulatorom. U praksi to znači da će osoba od 18 do 70 godina, jednom “provučena” kroz taj sustav biti praćena tako da ne boravi više od 90 dana, odnosno 180 dana koliko joj vrijedi schengenska viza.
Putem sustava ETIAS osobe koje nisu državljani zemalja članica EU-a ne moraju tražiti vizu za ulazak u Schengenski prostor jer će se prema novim pravilima morati registrirati prije puta i dobiti odobrenje.
Zračni prijevoz
Što se tiče zračnog prijevoza, promjene će nastupiti malo kasnije, 26. ožujka.
Brojni letovi i terminali moraju se prilagoditi tome da će neki međunarodni letovi sada postati domaći, a potrebno je prilagoditi i sustav kontrole putnika. Očekuje se da će smanjenje kontrole za stanovnike iz schengenskog područja smanjiti i gužve. Sporiji će biti ulazak putnika iz zemalja koje nisu članice Schengena, a za njih će se kontrole i postrožiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!