Hrvatska jedina među 27 zemalja EU nije objavila pozive na kojima se gradovi, regije i drugi subjekti mogu prijavljivati za sufinanciranje infrastrukturnih projekata iz kohezijskih programa vrijednih ukupno 6,8 milijardi eura iz EU fondova od 2021. do 2027. godine, rekao je u četvrtak Hini izvor iz Bruxellesa. Resorni ministar Šime Erlić kaže, pak, da nema taj podatak.
“Sve države članice su objavile barem jedan poziv, osim Hrvatske”, rekao je izvor iz Europske komisije upoznat sa situacijom u svim državama.
Hrvatski ministar regionalnog razvoja Šime Erlić u četvrtak ondje sudjeluje na okruglom stolu u organizaciji Europskog odbora regija i gradova, savjetodavnog tijela koje zastupa interese regija u Europskoj uniji.
Hrvatskim novinarima je rekao da “ne raspolaže podatkom” da je Hrvatska ostala jedina zemlja koja još nije raspisala natječaje u području infrastrukture.
A to to je opravdao time da se hrvatska državna administracija zbog potresa morala baviti i Fondom solidarnosti, kojim se u izvranrednim okolnostima iz EU-a nadoknađuje nastala šteta.
“Neke zemlje nisu imale fond solidarnosti u lipnju”, rekao je.
Napomenuo je da je zbog ispunjavanja roka za korištenje tog fonda nastao dodatni pritisak na 2.200 osoba koje u državnoj administraciji rade na EU fondovima.
Nije problem
Izvor iz Bruxellesa rekao je da u Europskoj komisiji ne smatraju problematičnim što Hrvatska još uvijek nije raspisala navedene natječaje.
“Implementacija kohezijskih programa za razdoblje 2021.- 2027. općenito se još uvijek odvija sporo”, rekla je ta osoba upoznata s raspisivanjem natječaja u svih 27 država, zamolivši za anonimnost.
Zemlje još uvijek privode kraju prethodno sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. jer svi tadašnji projekti moraju biti zaključeni do 31.prosinca.
Istovremeno, od 2023. godine ministarstva raspisuju natječaje kako bi se nacionalni subjekti mogli prijavljivati za sufinanciranje do 85 posto vrijednosti budućih projekata u novom financijskom periodu od 2021. do 2027.
Tek kada natječaji budu raspisani zainteresirani subjekti u Hrvatskoj mogu se prijavljivati kako bi na njihovim područjima neki novi projekt bio sufinanciran iz EU fondova. Zasad su nepoznati konkretni projekti, ali na razvoj prometne infrastrukture, napose željeznica, Hrvatska očekuje oko milijardu eura.
Zasad nema naznaka da bi se hrvatska sporost mogla negativno odraziti na krajnje korisnike koji čekaju otvaranje natječaja.
“Iz Europske komisije nismo dobili nikakvo upozorenje”, rekao je i Erlić novinarima.
“Nikada nismo imali više dostupnih eurosredstava na raspolaganju. Neće biti prestanka dotoka sredstava krajnim korisnicima”, napomenuo je Erlić.
Kazao je da će do kraja godine biti raspisano 15 natječaja.
Objavljivanje natječaja za infrastrukturne i druge velike projekte uslijedilo je nešto kasnije u odnosu na druge države i u Sloveniji jer je tamošnja vlada “bila suočena s poplavama” u toj zemlji.
“Ministarstva rade na natječajima koji trebaju biti objavljeni u ovoj godini”, rekao je u srijedu Aleksander Jevšek, slovenski ministar za kohezijsku politiku i regionalni razvoj, tijekom boravka u Bruxellesu.
Rekao je novinarima da postoje rokovi do kojih moraju objaviti pozive javnosti.
“Tu malo kasnimo zbog poplava koje smo imali. Europska komisija ima razumijevanja za to”, zaključio je Jevšek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
