Gost novog dana bio je liječnik Božo Radić. Govorio je, među ostalim, o mogućnosti uvođenja obaveznih sistematskih pregleda, prevenciji raka i koronavirusu.
Na početku je rekao kako su se informacije o obaveznim sistematskim pregledima prilično dinamično mijenjale u zadnjih 7 dana i da se još uvijek ne zna koji je konkretan prijedlog plana.
“Pitanje općih obaveznih sistematskih pregleda nije novo i odavno se razmatra postoje li dokazi korisnosti za tako nešto. Mogu reći da je 2019. godine grupa danskih autora sumirala sve dotadašnje dokaze na 250.000 ljudi i s visokom vjerojatnošću utvrdila da rezultati ne potvrđuju korist uvođenja općih sistematskih pregleda za opću odraslu populaciju. Štoviše, da oni dovode do prekomjernomg testiranja i terapiranja ljudi. Utvrdili su da postoji vrlo mala il nikakva korisnost na ukupnu smrtnost od raka, srčanih bolesti i cerebrovaskularnih bolesti. Razlozi su brojni, no konačni zaključak autora je da se opći sistematski pregledi ne preporučuju”, objasnio je.
VEZANE VIJESTI
“Hrvatska ne stoji dobro”
Dodao je i kako se, među ostalim, smatra da učinak takvih sistematskih nije velik jer obiteljski liječnici poznaju svoju populaciju i pacijente te da su one visokorizične već prepoznali i liječe ih.
“S druge strane, svi mi u svojoj okolini poznajemo one koji imaju izraženi visok rizik, npr, pretjerano konzumiraju alkohol, pretili su ili puše, a ne pregledavaju se ni liječe. To je jedan od razloga zbog čega je takav opći poduhvat upitan. Druga stvar je za koncentrirane sistematske preglede za nacionalne programe koje imamo za rak debelog crijeva ili rak grlića maternice”, veli.
Osvrnuo se i na činjenicu da Hrvati žive tri godine kraće od europskog prosjeka. To se, kaže, pripisuje smrtnosti od raka, a dodao je i da je smrtnost od uzroka koji se mogu liječiti u Hrvatskoj 50% veća od europskog prosjeka. Objasnio je i da su ti uzroci većinom naše loše navike poput pušenja ili prekomjernog pijenja alkohola.
“S druge strane kakav je zdravstveni sustav govori smrtnost od bolesti koje se mogu izliječiti. Tu se spominju dva parametra, to je screen, odnosno probirni testovi, kod nas su nacionalni programi najpoznatiji. S druge strane, kada bolest otkrijete, koliko ste sposobni tu bolest izliječiti. Tu Hrvatska ne stoji dobro”, rekao je.
Rekao je i kako zdravstvene potrebe rastu, a da je zdravstvenog kadra sve manje. “Hrvatska je zapela na jednoj točki i tu se ne snalazi. Teško je pronaći balans koji će sve zadovoljiti. Nadam se da je vrijeme da se počne rješavati dio po dio”, veli.
“Ravnatelji su u pravilu političke osobe”
“Naša fleksibilnost mora biti puno veća. Bez javnog zdravstva nikakav privatni sektor neće biti dovoljan. Integracija ta dva sustava je nužnost i neminovnost. Kakva je vještina harmonizirati to, ne zloupotrebljavati, a isporučiti nužne javnozdravstvene usluge, to ne mogu odgovoriti, to nitko ne zna”, rekao je.
Rekao je i da su ravnatelji zdravstvenih ustanova u pravilu političke osobe i da to nije nikakva tajna. Govorio je i o pravu na pobačaj, kaže da ono postoji, a da je tužno da ga žene moraju ići obavljati u susjedne države. “Iskreno se nadam da će se to promijeniti, to je jedna tužna priča”.
Što se tiče reformi, rekao je da je vidio parcijalne pokušaje plana, ali da je pitanje je li uopće kompletna reforma izvediva. Naposljetku je govorio i o koronavirusu, naime, dugo je bio na covid odjelu.
“Sasvim sigurno, kad pričamo o sistematskim pregledima, ne možemo zaboraviti na cijepljenje. Cijepljenje za koje je bilo izgledano da će u Hrvatskoj biti neuspješno, što se i dogodilo i dovelo do nepotrebnih smrti. Hrvatska se odredila za takav pristup i rezultat je takav kakav je. U sustav koji je slabašan je u jednom trenutku došao velik broj bolesnika”, veli.
Dodao je i da trebamo biti zabrinuti zbog rasta broja zaraženih u svijetu jer je to predskazanje onog što nama dolazi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare