Oko 400 tornada na godinu pohara Europom, dok se diljem SAD-a taj broj penje i do 1000. No, je li pojava tornada moguća u Hrvatskoj?

U petak su snažno nevrijeme i tornado poharali zapad Njemačke. Prema prvim informacijama ozlijeđeno je najmanje 40 osoba, a bilo je i smrtno stradalih. U kolovozu prošle godine tornado je prošao i Istrom – srušena su brojna stabla, uništeni stupovi HEP-a, bilo je i uništenih automobila nakon pada stabala, kao i krovova kuća.

Voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Tanja Renko tada je za DNEVNIK.hr objasnila da pojava tornada odnosno pijavice na Jadranu nije neuobičajena pojava, a može ih se očekivati i u budućnosti.

Kako nastaje tornado?

Recept za nastanak tornada su topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere te specifični dinamički uvjeti (promjena jačine i smjera vjetra po visini) koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije). Klasificiraju se prema Fujitinoj klasifikaciji, od najslabijih F0 do najrazornijih F5. Kada je Hrvatska u pitanju – tornada su u povijesti već i zabilježena.

Najpoznatiji je onaj kod Novske 1892. godine, a ove godine se obilježava 130. godišnjica. Vjetar je tada počupao oko 150.000 stabala, izbacio vagone s tračnica, a brzina pri tlu iznosila je oko 260 kilometara na sat. Prema današnjim standardima (ljestvici intenziteta Torro), bio bi kvalificiran kao kategorija T6 to jest umjereno razoran.

Akademik Mirko Orlić, geofizičar, rekao je da je moguće da se takvi ponove duž obale, ali slabijeg intenziteta. U Hrvatskoj su ipak češće pijavice.

Što treba učiniti kod pojave tornada?

Kako bi se umanjila ili izbjegla šteta kada je riječ o opasnim vremenskim pojavama, time i grmljavinskim nevremenima pa i tornadima, valja pratiti vremenske prognoze i posebno upozorenja na opasne vremenske pojave koja se redovito osvježajaju i objavljuju na mrežnim stranicama DHMZ-a. Također treba pratiti savjete i uputstva službi poput civilne zaštite odnosno Ravnateljstva civilne zaštite koje brinu o sigurnosti građana.

U takvim situacijama treba prilagoditi sve aktivnosti, posebno na otvorenom, istaknula je Renko i naglasila: ”Kod pojave tornada potrebno je skloniti se na način da se pronađe neko mjesto koje je udaljeno od prozora i među čvrstim zidovima, npr. unutrašnje sobe unutar kuće ili podrumske prostorije, kako bi se zaštitili od krhotina koje lete zrakom”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.