Kako preživjeti s minimalnom plaćom? Sindikalist: "Bar 150.000 radnika je u toj situaciji. To nije normalan život"

Time će iznos minimalne bruto plaće, kako je Vlada ponosno istaknula u objavi na svojim stranicama, od 2016. godine naovamo narasti čak za 173 posto. Tada je iznosila 414 eura bruto.

Nominalno, to jest veliko povećanje, ali ljudima koji s minimalnom plaćom trebaju danas jesti, platiti režije i ostale troškove, podatak o trostruko nižem minimalcu prije deset godina ne znači ništa. Njih jedino zanima sadašnja računica i kako da s minimalnom neto plaćom od 800 ili 850 eura, koliko dobiju nakon svih odbitaka od bruto iznosa, prežive mjesec. Pogotovo ako im je to jedini prihod.

"S tom plaćom ni samac ne može normalno živjeti"

Prema izračunu, radnik s minimalnom plaćom u Zagrebu gdje stopa poreza na dohodak (ona niža) iznosi 23 posto, a troškovi života su viši no drugdje u Hrvatskoj izuzev nekoliko priobalnih gradova, iduće bi godine bez ikakvih dodataka trebao primati 844 eura mjesečno.

"Sukladno cijenama i svim troškovima života, kada na hranu odlazi oko 30 posto plaće, a ako se još ima stan u najmu, s tih 844 eura nemoguće je normalno preživjeti mjesec. To ne može čak ni jedna osoba, a da ne govorim o tročlanoj obitelji sa samo jednom plaćom. To je naprosto nemoguće", kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel.

Uoči donošenja uredbe o minimalnoj plaći za 2027. godinu, SSSH je tražio njeno povećanje za 200 eura - na 1.250 eura bruto, a onda za još toliko i 2028. godine. Time bi se došlo do neto plaće iznad 1.000 eura.

"Inzistirali smo na tom iznosu kako bi neto plaća bila bar za stotinu eura viša jer su svi poslodavci koji obračunavaju minimalnu plaću u financijskim mogućnostima isplatiti više od toga. No zašto bi kad ne moraju. A nema više ni tekstilnog ni drvoprerađivačkog sektora u kojima poslodavci doista ne mogu isplatiti više", kaže Novosel.

Stanarina, režije, prijevoz, dopunsko osiguranje...

A kako radnik s "golom" plaćom od 850 eura, ako nema dodatak za djecu ili dio plaće ne prima "na ruke" može preživjeti mjesec?

Ako nema sreće živjeti u svojoj naslijeđenoj ili otplaćenoj nekretnini ili u roditeljskom domu - čak 62 posto Hrvata u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima - pa mora plaćati najam, za garsonijeru ili manji stan podalje od središta grada, u Zagrebu mora dati bar 350 eura.

A živio u unajmljenom ili vlastitom stanu ili kući, mora platiti mjesečne režije (struja, plin, voda, odvoz smeća, stambena pričuva...) koje su u zimskim mjesecima barem 200 eura. Tomu treba dodati i mjesečnu pretplatu na mobitel i radiotelevizijsku pristojbu što je otprilike još četrdesetak eura. Ako posjeduje automobil, na gorivo će mjesečno, uz najveću moguću uštedu na vožnji potrošiti bar pedesetak eura koliko će, također, platiti i mjesečni pokaz za javni prijevoz osim ako ne riskira "švercajući" se ili ako mu poslodavac ne plaća putne troškove. Tomu treba dodati i 15 eura za dopunsko zdravstveno osiguranje i još najmanje toliko za eventualne lijekove ako se razboli.

Najveći izdaci i u najskromnijoj potrošačkoj košarici

Na koncu dolazimo do najvećeg izdatka - hrane, kućanskih potrepština i kozmetike koji se obračunavaju u tzv. potrošačkoj košarici.

Uzmemo li za primjer potrošačku košaricu koju svakoga mjeseca izračunavaju Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) i portal Koliko.hr, u rujnu je najskromnija, osnovna potrošačka košarica u Zagrebu koštala 507 eura. Riječ je o košarici za četveročlanu obitelj, dok bi za samca ona bila oko 100 do 150 eura.

Zbrojimo li sve navedeno, radnik s minimalcem već doseže pa i premašuje okvirno izračunate mjesečne troškove, naročito ako ima obitelj i ako je njegova plaća jedina u kući ili ako živi u unajmljenom stanu. Ako pak živi sam,troškovi života su donekle podnošljiviji no uz krajnja odricanja i stezanja remena.

"Oko 150.000 radnika prima plaću par eura višu od minimalne"

U objavi na stranicama Vlade s odlukom o iznosu za 2027. godinu stoji i podatak da u Hrvatskoj minimalnu plaću prima oko 50.000 radnika. Sindikalist Novosel na to odmahuje rukom i tvrdi da je brojka bar dvostruko veća.

"Ma kakvi, to nije točno. Prije svega, nitko ne može precizno utvrditi broj radnika na minimalcu pa ni Porezna uprava. Činjenica je da plaću u iznosu do 1.100 eura trenutno prima između 150.000 i 200.000 zaposlenih. A to su plaće neznatno više od minimalnih i one su samo jedan rang više u statističkim tablicama, ali taman da poslodavci daju bruto plaću od 1.065 eura umjesto sadašnje minimalne plaće od 1.050 eura. I u čemu je onda razlika? U par eura", kaže.

Novosel ističe kako strani radnici u Hrvatskoj odreda imaju minimalnu plaću "i ni centa više". No istu takvu imaju i mnogi domaći radnici.

"Odite u bilo koju pekarnicu ili malu trgovinu i tamo pitajte bilo koju radnicu, ne samo stranu, kolika joj je plaća. Reći će vam da zna samo za minimalnu plaću i da za povećanje zna samo kad joj je država diže uredbom. To nisu plaće za normalan život", rekao je predsjednik SSSH.