Koliko su (ne)zdrave prehrambene navike Hrvata?

"Hrvatska po parametrima debljine, kroničnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma ne stoji dobro. Kultura hranjenja ne bi se trebala odnositi na količinu i stres se može rješavati na drugačije načine. Utjeha u hrani i odgađanje, potreba da se neki društveni događaj ovjeri tako da ako smo se prejeli, onda je dobar... Sve to nije dobro", kaže Dolibašić.

Ističe da hrana ne smije biti izvor sreće i na neki način bježanje od stvarnosti.

"Tko može pojesti više je krivi model, a taj će se društveni standard prenositi na mlađe generacije. Već sada imamo vrlo visok postotak pretilosti među mladima što je kamen koji se kotrlja i dočekati će nas za 10 do 15 godina, ako ne i ranije", kaže.

Ima i nekoliko savjeta za Uskrs i blagdanski stol:

"Prvo, ne treba za samim stolom napraviti pogrešku, treba smanjiti opterećenje nepotrebnom hranom. Učinkovit način je da se dodaje više povrća - rotkvice, luk, mlada salata, drugo mlado i lisnato povrće. Više toga na tanjur kako bismo smanjili opterećenje težim namirnicima. Drugi način je da se ne trpamo kolačima nakon jela. I ne miješati alkohol uz sve to. Pustite neko vrijeme, kojih pola sata, razgovarajte i onda tek uzmite kolače. Naravno, korisno je poslije i orići u šetnju", rekao je Dolibašić.

Cijeli razgovor pogledajte u videu:

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=zgdolibasicrep080423123858969-n1info-hr-worldwide&stream=hp1400&t=0&player=m3u8v&sp=n1info&u=n1info&p=n1Sh4redSecre7iNf0" video-id="5629340"]

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.