Parlamentarni izbori održat će se 17. travnja, a N1 televizija je za iduća četiri tjedna pripremila pet debata u kojima će sudjelovati članovi najjačih političkih stranaka. Naš Ilija Radić urednik je i voditelj današnje debate u kojoj se, s predstavnicima stranaka, bavio temama iz gospodarstva.
Sučelili su se HDZ-ov Damir Habijan, SDP-ova Sanja Radolović, Damir Bakić iz Možemo!, Mario Radić iz Domovinskog pokreta te Mostov Zvonimir Troskot. Svi su oni odgovarali na cijeli niz bitnih pitanja.
Zašto je inflacija u RH na najvišoj stopi u eurozoni i kako je namjeravate smanjiti?
HABIJAN: Riječ je o usporavajućem trendu, stopa od 4,1 posto je najniža od listopada 2021. i na to je investicijski boom najzaslužniji. Do kraja ove godine Hrvatska će biti u društvu trećine zemalja EU-a s najnižom inflacijom. To sve sugerira da uvođenje eura nije razlog za inflaciju.
RADOLOVIĆ: Naravno da treba gledati situaciju primarno u eurozoni i zato smo prije uvođenjem eura tražili monitoring cijena. A, prekasno, HDZ je to napravio zamrzavanjem 30 prehrambenih proizvoda. Mi ćemo jasno odrediti što smije rasti. Ojačat ćemo rad regulatornih agencija. Jer, potpuno je jasno tko su dobitnici inflacije pohlepe – veliki trgovački lanci, banke i lihvarske agencije. Planiramo uvesti ne ekstraprofit kakav je uveo HDZ nego ciljani ekstraprofit pa da se ne bi dogodilo da cijene porastu više od 40 posto, a porez na prehrambene proizvode ostane pet posto.
TROSKOT: Dodao bih da je veliki dobitnik i Vlada, koja je zbog rasta cijena napunila proračun.
Osnovni problem ekonomije sada jest strukturna inflacija, koja proizlazi iz strukturne ekonomije, ovisne o inflaciji. Da sad inflacija naglo padne, ne bi se moglo namaknuti sredstva za proračun. Vodimo se u ciklus gdje lančani događaji stvaraju inflaciju, a s druge smo strane ovisni o dugu, koji postaje skuplji jer se najavljuje povećanje kamatne stope.
BAKIĆ: Ovo nije inflacija uzrokovana cijenama energije, to je inflacija cijena. Kad pogledamo što se događa, lako je shvatiti sljedeće – ne raste cijena rada jer plaće padaju, kao što smo vidjeli u siječnju, ne raste cijena energije, ne rastu ulazne cijene poljoprivredne proizvode. Stvarnog razloga za rast cijena nema. Uvećanje cijena završava kao izravna dobit trgovcima. Može se poduzeti tako da Agencija za nadgledanje tržišnog natjecanja radi svoj posao i da se uvodi dodatni porez na dobit.
RADIĆ: Postoje tri načina kako smanjiti inflaciju. Dizanje kamata i mi smo protiv toga. Drugi način je zaustaviti rast plaća, a mi smo protiv toga. I treći je smanjenje poreza jer time bi se povećale bruto plaća. Zašto to govorim? Jer imamo pad ukupne proizvodnje.
RADOLOVIĆ (replika Troskotu): Slažem se s njegovim riječima. Najljepši san dogodio se ministru financija. Treba jasno reći da građani znaju, da je u inflaciji porez od prihoda na dobit u posljednje dvije godine porastao za 125 posto. Koliko je porastao PDV, 2016. je bio 45 milijardi kuna, a sad 77 milijardi kuna. Tko je profitirao? Samo krupni kapital. Mirovine su porasle 16 eura, plaće 17 eura.
HABIJAN (replika Radolović i Troskotu): Nije mi jasno kako SDP pokušava odrediti u tržišnoj ekonomiji kontrolu cijena. Kolegi Troskotu smeta što plaće rastu.
TROSKOT (replika Habijanu): Moramo si odgovoriti na pitanje želimo li i dalje živjeti s dugom. Kad govorimo o povećanju plaća, moramo znati da je posljedica zaduživanje, a kroz kamate se dodatno vraća. Imamo pad poljoprivredne i industrijske proizvodnje, čime se uništava suverenitet.
RADIĆ (replika): Imamo procjenu sive ekonomije oko 28 milijardi eura i zanima me kako se to procjenjuje i što se radi po tom planu. Da imam taj podatak… to je glavni problem, ako je istina. Bojim se da je to puno manje, ali lijepo zvuči kad imamo visoki BDP pa zaduženje zemlje ispada manje.
Kako ćete dugoročno riješiti problem rasta cijene plina i električne energije?
RADOLOVIĆ: Treba se okrenuti obnovljivim izvorima energije i zelenoj energetskoj tranziciji. Ono što ćemo provesti kao prvu mjeru jest iskoristivost sunčanih elektrana, po čemu smo trenutno među najgorima u Europi. Želimo omogućiti građanima da im troškovi režija ne budu omča oko vrata. Svjesni smo da su procedura koje smo si zacrtali kao Hrvatska vrlo komplicirane i složene pa ćemo ih znatno olakšati.
TROSKOT: Termoelektrana Rijeka na plin, suvremena eletrana, u čemu neće biti Pavao Vujnovac. Rijeka je interesantna već postoji cijela infrastruktura.
BAKIĆ: Pitanje energije nije samo pitanje troška nego nacionalne sigurnosti. Mislim da je bitan dio našeg sagledavanja cijelog gospodarskog razvoja energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije. Imamo ogroman potencijal u smislu solarne energije i vjetra. Na drugoj strani to priče je žalostan podatak da smo pri dnu u iskorištavanju tih izvora energije. Energično ćemo se okrenuti prema njima, a kao važnog aktera vidimo HEP.
RADIĆ: Mi smo de facto zaustavili nova iskapanja plina i bušotine. Čekam obećanje premijera Plenkovića, kad je na Božić prije sedam i pol godina obećao vratiti Ine u naše ruke. To je ključno, dok je ne vratimo, nećemo ispuniti ogromne potencijale.
HABIJAN: Što se tiče cijena, najniže su na razini EU-a. Vlada već radi sve što su kolege rekli da treba napraviti. Odličnom se pokazala odluka o LNG-u jer je Hrvatska samodostatna i regionalno je čvorište. Obnovljivi izvori energije broje velike investicije i do 2028. će se dva velika grada grijati zahvaljujući termoenergiji. Kad govorimo o solarnoj energiji, ideje kolegice Radolović se već ispunjavaju, u procesu su natječaji vezani uz postavljanje ploča na javne zgrade. Jedno je demagogija, a drugo činjenice. Vlada radi, a volio bih čuti nešto novo od gospode, njihovi su planovi zastarjeli.
RADOLOVIĆ (replika Habijanu): Zastarjeli? Niste raspisali nijedan natječaj, provodite ih tako da građani i poduzetnici čekaju evaulaciju više od godinu dana. Do 2027. nećete stići provesti ništa od najavljenog. To su činjenice.
TROSKOT (replika Radolović): Razlog zašto se ne rješava termoelektrana Rijeka na lož ulje je Frane Barbarić, kako ga se zaštitilo, odnosno, to je kadar Vlade koji je napravio najveću štetu energetskom sustavu u povijesti samostalno RH. Drugo, najveći vjetropark u hrvatskoj, nema uporabne dozvole. Kinezi su dobili mogućnosti koristiti ih bez uporabne dozvole. Dobivaju bagatelne koncesijske naknade iako iznose milijarde eura iz Hrvatske, a mi im plaćamo mrežarine.
BAKIĆ (replika Troskotu i Habijanu): Naša pozicija je protiviti se širenju plinskih kapaciteta. Razumijemo trenutku situaciju i nuždu, ali to nije naše strateško opredijeljenje. I da, naše su cijene niske, ali način kako se subvencionirane nije dobar jer se pozitivna energija i ogroman novac usmjeravaju na krivi način.
RADIĆ (replika svima): Nuklearka čini 27 do 30 posto, elektrane drže cijeli sustav i ako bi se solarima povećala iskoristivost do 50 ili 60 posto, došlo bi do pada sustava. Gospodin Habijan je rekao da se kroz LNG dobila samodostatnost? Čime, uvozom plina? Ako tako gledamo, samodostatni smo u svemu jer uvozimo meso, povrće, mlijeko…
HABIJAN (replika svima): Što se tiče LNG-a, infrastruktura koja se tamo radi bit će prikladna i za vodik, što je energija i kojoj trebamo pričati. S našim partnerima iz Slovenije i Italije radimo na tom programu.
Je li koncentracija gospodarstva u rukama jednog čovjeka, Pavla Vujnovca, strateški rizik za Hrvatsku?
RADIĆ: Da. To se nije smjelo dogoditi, Fortenovu treba dati na tržište i fondovima. Što se tiče plina i uvoznika, to je na tržištu i u to ne ulazim. Tu koncentraciju bi trebalo pokupati diverzificirati.
HABIJAN: I dalje vjerujem institucijama. Moramo biti svjesni da živimo u jednom tržišnom natjecanju i Agencija za tržišno natjecanje tu mora odigrati svoju ulogu.
RADOLOVIĆ: Kolega Habijan nije odgovorio na pitanje. I, kaže on, vjeruje u neovisnost institucija. I znate što, ja ne vjerujem u neovisne institucije, znate otkad? Otkad je Ivan Turudić imenovan glavnim državnim odvjetnikom. I otkad je DORH po nalogu premijera Plenkovića pisao EPPO-u da dostavi sve dokumente o istrazi u aferi Geodetski. Što se tiče koncentracije moći u rukama jednog čovjeka, apsolutno je to rizik.
TROSKOT: Za vrijeme mandata premijera Plenkovića dotična osoba Vujnovac ostvario je gotovo deset posto BDP-a pa ne možemo govoriti o tržišnoj utakmici.
BAKIĆ: Naravno da je to loše i štetno, posebno jer se radi o dva sektora – energiji i hrani. Hrvatska mora odmah steći, neću reći kompletnu samodostatnost, ali joj se maksimalno približiti.
Kako ćete povećati plaće i mirovine?
HABIJAN: Plan je nastavak ovih aktivnosti koje dosad radimo, koje su rezultirale time da je u odnosu na 2016. i s početkom prvog mandata Vlade, kad je neto prosječna plaća bila 749 eura, sad je 1239 eura, da je minimalna bruto plaća 840 eura, a medijalna plaća 1030 eura. Do 2028. smo zacrtali prosječnu neto plaću od 1600 eura i minimalnu bruto plaću od 1200 eura.
RADOLOVIĆ: Vatrogasna mjera koju bismo odmah proveli jest povećati mirovine za pet posto i imamo detaljan plan. Banke su prelikvidne, isplatili smo im 400 milijuna eura i to je politička odluka. Do ulaska u eurozonu plaćali smo im nula posto. To je u startu pet posto povećanje mirovina. Uveli bismo sistemski rast mirovina, neovisno o tome tko je na vlasti. Zatim, plan je povećanje deset posto u prvoj i 15 posto u naredne tri godine mandata. Kad govorimo o plaći, trenutna zakonska minimalna neto plaća je 677 eura, lijepo je govoriti o bruti plaći. U privatnom sektoru 800.000 ljudi radi za manje od tisuću eura neto.
TROSKOT: Kratkoročni cilj je smanjenje poreza na dohodak i ukidanje poreza na mirovine. Kako to vidimo, s obzirom da poslodavci stalno govore da im nedostaje radne snage… problem vidimo u neefikasnoj javnoj upravi. Što više ljudi iz javnog sektora preselimo u privatni, automatski će se povećati plaće ljudima koji rade i doprinosi u mirovinski sustav. Također, treba ulagati u STEM i fintech, to je smjer kojim trebamo ići.
BAKIĆ: Gdje su naše mirovine trenutno? Kad pogledamo starosne, one su na 46 ili 47 posto prosječne plaće i za početak mislim da bi trebalo prestati licitirati s enormno velikim postocima oko povećanja mirovina jer su bacanje prašine u oči. Kad pogledamo starosne mirovine danas i kad pogledamo starosne mirovine prije četiri godine, tad su one bile na točno 47 posto, kao danas. U međuvremenu su narasle za 36 posto. Dakle, nominalni rast samo zbunjuje i zabrinjava, mi trebamo realno povećati mirovine, a povećat ćemo ih za deset posto.
RADIĆ: Prije 44 godine bio je odnos 4:1 radnika na umirovljenika, danas je to gotovo izjednačeno i tko misli da će se bez demografskog oporavka to riješiti, grdo se vara. Mislimo da mirovine i plaće treba povećavati, ali dok god ne budemo imali demografski oporavak, od toga neće biti ništa.
Hoćete li uvesti porez na nekretnine?
HABIJAN: Ne.
RADOLOVIĆ: Bit ću konkretnije, treba ga uvesti na one nekretnine koje se ne koriste. Samo u Zagrebu je 50.000 praznih stanova.
TROSKOT: Klasični porez na nekretnine nećemo uvoditi.
BAKIĆ: Mnogo je argumenata zbog kojih ga je trenutno potrebno uvesti i mi smo spremni. Konkretno za višak nekretnina, za treće i više.
RADIĆ: Ne. To nije klasični porez, ne može se nešto što je u vašem vlasništvu posebno oporezivati.
Tko će biti ministar gospodarstva ako dođete na vlast?
HABIJAN: Osoba koja će biti najbolja za to.
RADOLOVIĆ: Imamo sposobne i kvalitetne ljude, a o tome će odlučivati naš budući mandatar.
TROSKOT: Što potvrde tijela stranke. Ako me potvrdi stranka, rado ću prihvatiti taj izazov.
BAKIĆ: Politička kultura naše stranke je takva da još ne znamo tko će biti na izbornim listama, ne zato što to ne znamo, nego jer će biti izabrani na unutarstranaškim izborima.
RADIĆ: Imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu odgovoriti na taj izazov.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!