Na listi čekanja za transplantaciju jetre u Hrvatskoj je oko 400 bolesnika

No, ako će Hrvatska, primjerice, slijediti primjer Španjolske i omogućiti doniranje organa i nakon srčane smrti - broj transplantacija, tako i potencijalno spašenih života, mogao bi se udvostručiti.

Godišnje u KBC-u Zagreb transplantiraju oko 40 jetri 

Godišnje u KBC-u Zagreb transplantiraju oko 40 jetri kod odraslih te dvije ili tri kod djece.

"Od osnutka tog novog tima mi smo u 4 godine napravili preko 120 transplantacija jetre u tako kratkom periodu, kad to uzmemo na desetogodišnji period, prije toga je bilo stotinjak takvih transplantacija", kaže prof. dr. sc. Davor Mijatović, dr. med. predstojnik Klinike za kirurgiju, KBC Zagreb, a pišeHRT.

Riječ je o iznimno zahtjevnom zahvatu

Riječ je o iznimno zahtjevnom zahvatu za koji priprema nerijetko počinje intenzivnim liječenjem.

"Leže kod nas u intenzivnoj jedinici jer uz akutno zatajenje jetre imaju i zatajenja drugih organskih sustava, prvenstveno bubrega i pluća, razne komplikacije u smislu krvarenja i infekcija i zajedno s gastroenterolozima iz tima za transplantaciju nastojimo ih optimalno pripremiti za operativni zahvat", govori Ozrenka Zlopaša, dr. med. specijalistica interne medicine, intenzivistica, KBC Zagreb.

Koji u prosjeku traje od pet do deset sati.

"Najveći izazov se sastoji u tome da postoji određeni period tolerabilne hladne ishemije, to je do 12 sati. U tom periodu je neophodno da se napravi transplantacija, da iz donorske bolnice jetra stigne u konkretno našu kuću i da se ustvari formiraju sve anastomoze i završi postupak sadnje organa, doc. dr. sc. Igor Petrović, dr. med. Zavod za hepatobilijarnu kirurgiju i transplantaciju abdominalnih organa, KBC Zagreb.

"Transplantacijska medicina predstavlja praktički najveći izazov za anesteziologa i intenzivista i treba jako veliko znanje i iskustvo, a rekao bih i nekakav instinkt da se takav zahvat prebrodi. Ima niz kriznih situacija tijekom zahvata - od krvarenja, promjena vrijednosti krvnog tlaka, govori prim. dr. sc. Robert Baronica, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, KBC Zagreb.

Promjena koju sami priželjkuju mogućnost je doniranja organa i nakon cirkulacijske smrti, a ne samo poslije moždane.

"Mislim da Hrvatska treba napraviti korak prema donorima nakon cirkulacijske smrti i da bi to povećalo duplo broj transplantacija u Hrvatskoj. I to ne samo jetara nego svih drugih organa, kaže prof. dr. sc Ana Mrzljak, dr. med. gastroenterologinja, voditeljica Centra za transplantaciju jetre.