Gošća Novog dana bila je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Komentirala je upitnik koji je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić poslao predsjednicima svih sudova, a svrha kojeg je, kako navodi Dobronić, predodžba o stvarnom stanju jer postoje naznake da kod pojedinih sudaca ne postoji dovoljan osjećaj odgovornosti za sadašnji trenutak sudbene vlasti.
“Mislim da će suci odgovoriti na upitnik, nema razloga zašto ne bi. To su prilično normalna pitanja, pitanja iz sudačkog kodeksa”, komentirala je Škare Ožbolt.
VEZANE VIJESTI
Neki suci su upitnik ipak doživjeli kao pritisak, tvrde i da su neka pitanja protuustavna te da ulaze u privatnu sferu.
“Mislim da su samo neki doživjeli to kao neugodnost, napad, ali potpuno bez razloga jer ja ne vidim nikakav problem i mislim da će većina sudaca odgovoriti. Nakon upitnika mogle bi slijediti izmjene etičkog kodeksa sudaca, vjerojatno se to i zbog toga radi. Unatoč svim potezima koje provodimo, a stalno radimo neke reforme, naše pravosuđe se još uvijek nalazi na začelju. Nepotrebno je niska percepcija. Radim u sustavu i stvarno mogu reći da najveći dio sudaca doista korektno obavlja svoj posao, žive sudački život koji je nešto drugačiji od života običnog čovjeka, moraju se odreći stvari kojih se drugi ne moraju, ne mogu ići po sumnjivim klubovima, sjediti u sumnjivim društvima, jako moraju paziti na svoj kredibilitet, neovisnost. Sve to kodeks kaže, a ova pitanja su u tom smislu i sastavljenja”, rekla je Škare Ožbolt.
Prvi set pitanja odnosi se na izvansudske aktivnosti i prihode koji se ostvaruju. Dobronića zanima koliko suci sudjeluju na predavanjima i seminarima te utječe li to vremenski i kvalitetom na sudske procese. Tu je i pitanje predaju li suci na savjetovanjima koja oraganiziraju pojedina specijalizirana trgovačka drutšva, koliko često i za koju naknadu.
“Svako malo neka izmjena zakona zhatijeva pojašnjenja i suci sudjeluju u utakvim raspravama. One se organiziraju, organiziraju ih privatna društva koja se bave upravo tom tematikom. Kolike su naknade ovisi, ako dogovorite serijal po gradovima po cijeloj Hrvatskoj, to su neka veća sredstva, no nisu to sad neka sredstva od kojih biste mogli kupiti auto. Sigurno nisu”, kazala je Škare Ožbolt dodajući da ne vjeruje da ti angažmani mogu biti u tako velikom postotku da bi bili veći od mjesečnih sudačkih primanja: “Ne mogu to tvrditi, ali mislim da nisu. Svaki sudac mora doći na posao. Ako ide iz Zagreba u Dubrovnik na savjetovanje mora pitati predsjednika suda. Sve su to po meni legitimna pitanja, zašto se ne bi pitalo, zašto se ne bi znalo stvarno stanje? Mislim da se svake četiri godine treba poslati upitnik, treba vidjeti koji su trendovi, kojim smjerom treba ići. Vjerojatno će doći do promjene etičkog kodeksa čim su ta pitanja tako postavljena”.
“Vrhovi sud je na čelu sudbene vlasti, ne može stajati sa strane i gledati”
U upitniku su pitanja o članstvu u sportskim i drugim udrugama. Pitanje je koje su udruge nespojive sa sudačkom dužnosti. Bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić smijenjen je jer je bio mason.
“Definitivno su neke udruge i neka udruženja nespojiva sa sudačkom dužnosti, a neka su potpuno spojiva. Etički kodeks kaže da su nespojivme uglavnom organizacije političkog karaktera i one koje bi ugrozile neovisnost suca. Koje su to koje bi ugrozile neovisnot, možda je to nedovoljno pojašnje pa će tu trebati pojasniti, s obzirom što će odgovoriti sami suci”, rekla je Škare Ožbolt.
Oni koji nisu sretni uputnikom kažu da je većina pitanja u nadležnosti Državnog sudbenog vijeća. “Pa je, ali su i u nadležnosti Vrhovnog suda. Vrhovi sud je na čelu sudbene vlasti, mora znati i voditi tu politiku, mora sudjelovati u reformi, ne može stajati sa strane i gledati kako se reforma događa ili ne događa. Suradnja između predsjednika Vrhovnog suda i ministra pravosuđa mora biti uska i mora biti svakodnevna. Reforma pravosuđa se događa u sinergiji izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti”, odgovara Škare Ožbolt.
Postavlja se i pitanje koliko su sporni pojedini javni nastupi sudaca.
“Mogla bih reći da neki jesu. Bilo je takvih političkih napada i na ministre od strane pojedinih sudaca. Sjetimo se i predsjednika sudačkih udruga koji su napadali ministre, imali političku konotaciju i to nije dobro. Etički kodeks to ne dopušta. Nitko ne brani da istaknete neslaganje, ali kroz sustav. Sucu je zabranjeno da bude član stranke. Može simpatizirati, ali to ne može jasno izgovoriti. To je nespojivo sa sudačkom dužnosti. Kad postajete sudac, želite to postati, a onda se odričete neke stvari, nema sudjelovanja u strankama niti davanja političkih izjava”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.
Sudac može iznijeti svoj stav i neslaganje, kaže Škare Ožbolt, prvo kroz kanale koji postoje za to, kroz udrugu, kroz stručne rasprave može iznijeti svoj stav. “Istupanje u javnosti i napadi, u smislu, koji imaju političku intonaciju prema kodeksu nisu dopušteni”, rekla je.
Sudac Dobronić u upitniku pita i koliko članova uže i šire obitelji suca radi u pravosudnim tijelima.
“To su sve javni podaci, na stranici svakog suda imate popis svih zaposlenika, a postoje i registri odvjetničkih društava, javnih bilježnika. Odmah dolazi do izuzeća ako u sporu sudjeluje neki član obitelji suca pa čak i poznanik. Mislim da nema suca koji bi uradio nešto i onda mislio da se to kasnije neće saznati. Jer bi mu ta odluka pala”, kazala je Škare Ožbolt.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, koje se prvenstveno odnose na rokove i kraće trajanje postupaka, najveća reforma pravosuđa od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
“Rok od tri godine za provstupanjsku i pet godina ukupno za drugostupanjsku presudu je rok uveden 2005. godine. To nije neki novi rok. Ti procesi traju, čula sam suca Dobronića koji je rekao da jedan sud na moru ima 30 predmeta starijih od 25 godina. U moje doba je taj sud na moru imao 250 predmeta. Napravljena je reforma, sad ima samo 30. Ali nije dovoljno. Nisu dovoljni rokovi, treba raditi s ljudima. Tko su nositelji reforme? Ljudi. Ako je sudac bolestan ili iz nekog drugog razloga ne može doći na posao, možete se slikati s tim rokovima. Jako je bitno, a tu dolazimo na područje upravljanjem sudova, upravljanjem ljudi, mora se voditi računa o ljudima, stimulirati ih za rad, stvarati dobru atmosferu, stimulirati da na posao da dolaze sa zadovoljstvom i da kvalitetno obavljaju svoje poslove”, rekla je Škare Ožbolt.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!