Do 2008. godine vojni rok u Hrvatskoj bio je obvezan, a tada se, s ulaskom u NATO, država odlučila za profesionalizaciju vojske i dragovoljno ročništvo.
Odnedavno se opet raspravlja o ponovnom uvođenju, odnosno odmrzavanju suspendiranog obveznog vojnog roka. Ovoga puta rasprava se pretočila iz ideje u konkretan prijedlog Ministarstva obrane (MORH) i Glavnog stožera Oružanih snaga o tromjesečnom obveznom temeljnom osposobljavanju mladića starijih od 18 godina.
Dok se takva odluka ne donese, ostaju dragovoljni ročnici kojih u međuvremenu – od ukidanja obveznog vojnog roka 2008. pa do lani – ukupno nije bilo više od 11.000.
Manjak ljudi u Oružanim snagama
Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je izjavio da je za normalno popunjavanje Oružanih snaga potrebno 1100 dragovoljnih ročnika godišnje. A 2022. bilo ih je tek 402, a lani još manje – 307.
Budući da iz redova dragovoljnih ročnika većinom dolaze i pripadnici profesionalnog sastava Oružanih snaga, manjak se osjeti i tamo pa MORH nastoji popularizirati djelatnu vojnu službu.
“Prošle godine primili smo 300 vojnika koji su potpisali vojnički ugovor i to nije dovoljan broj. Trenutno imamo 14 tisuća djelatnih vojnih osoba što zadovoljava sve potrebe za izvršenje zadaća. Naravno, bilo bi bolje da je odaziv veći pa nastojimo promijeniti pravila i prilagoditi ih mladoj populaciji”, rekao je za Novu TV početkom veljače Ivan Jurišić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijalne MORH-a.
Neke zemlje primaju strance u vojsku
S nedostatkom vojnika suočene su i druge zemlje. U Njemačkoj taj je problem kroničan. Lani se broj pripadnika Njemačke vojske (Bundeswher) smanjio za više od 1500, a prema godišnjem izvješću o stanju u vojnim snagama, lani je ostalo nepopunjeno čak 20 tisuća mjesta.
Zbog tog problema u Njemačkoj se prije nekoliko godina otvorila rasprava o mogućnosti prijema stranih državljana u profesionalnu vojnu službu. Neke zemlje, poput Rusije ili Francuske, to odavno dozvoljavaju. Za službu u ruskim oružanim snagama rusko državljanstvo nije potrebeno. Francuska ima, pak, čuvenu Legiju stranaca, dio tamošnje vojske isključivo sastavljen od stranih dobrovoljaca, njih oko 8 tisuća. Irska, Danska, Belgija i još neke članice EU-a omogućile su pristupanje službi u svojim oružanim snagama i državljanima drugih članica EU-a.
U Oružanim snagama samo državljani RH
U Hrvatskoj zakonski to nije moguće.
“Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, člankom 34. određeno je da samo državljani Republike Hrvatske mogu biti primljeni u Oružane snage. Isto je bilo propisano i ranijim Zakonima o službi u Oružanim snagama”, odgovorili su nam iz MORH-a na pitanja mogu li strani državljani biti primljeni u službu u Oružanim snagama te jesu li to ranije mogli.
Spomenuti, 34. članak Zakona o službi u Oružanim snagama RH kaže da u tu službu može biti primljen samo punoljetni državljanin RH.
Do 2002. godine u Hrvatskoj vojsci mogli su služiti i stranci, ali samo uz posebno dopuštenje ministra obrane.
A što s onima s dvojnim državljanstvom?
No što je, primjerice, s Hrvatima iz Bosne i Hercegovine od kojih mnogi imaju dvojno državljanstvo?
“Osobe s dvojnim državljanstvom, od kojih je jedno hrvatsko, mogu biti pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske”, odgovorili su nam u MORH-u.
Također kažu da se “u ovom trenutku ne razmišlja o prijemu osoba koje nemaju hrvatsko državljanstvo u Oružane snage Republike Hrvatske”.
Inače, Hrvatska ima iskustva sa strancima u redovima svoje vojske još iz vremena Domovinskog rata. Tada su
strani državljani mogli pristupiti Hrvatskoj vojsci, a postojali su čitavi internacionalni vodovi. Nema posve točnih podataka o stranim dragovoljcima u redovima Hrvatske vojske. Spominju se brojke od njih 456 (iz 35 država) pa čak do tisuću.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!