I dok će državni dužnosnici već u kolovozu imati znatno veće plaće, rijetki su oni koji smatraju da je odluka o drastičnim povećanjima pogrešna. Još je teže dobiti odgovore na pitanje misle li da se s većim plaćama trebaju odreći barem dijela mnogobrojnih povlastica na koja imaju pravo.
Prvi je javno glas za veće plaće dužnosnika podignao Domovinski pokret. Oni poželjeli, a Andrej Plenković brzopotezno ispunio. Ako su na red došle drastično veće plaće, je li došao red na kresanje povlastica? Domovinski pokret je sklon propitivanju.
“Već sam ranije izražavao skepsu oko toga da država mora voditi računa o stanovanju dužnosnika. Na koncu konca i liječnik, profesor kad prelazi iz grada u grad ne vodi računa njegova firma o zbrinjavanju, tako da je to moguće urediti”, kaže Igor Peternel iz DP-a.
Osiguran smještaj ili naknada za stanovanje dužnosnicima samo je jedna u nizu privilegija koje imaju. No, čini se da ideju revidiranja privilegija u Vladi neće prihvatiti lako kao ideju o ekstremnom povećanju plaća. Iz Banskih dvora nismo dobili odgovor hoće li se pozabaviti izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ali je ministar uprave Damir Habijan sugerirao da povlastica nema previše.
“Kada govorite o nekim povlasticama, prekovremenih sati tu nema plaćenih, dakle, imate osnovnu plaću. Dnevnice u tuzemstvu nisu plaćene. Stvara se neki dojam da državni dužnosnici, povrh ove osnovne plaće, koju, tako ispada, uopće ne diraju, žive od povlastica. Onda kada tako kažete bilo bi dobro da kažete i koje su to povlastice.”
I istina je, nema prekovremenih jer dužnosnici nemaju ni propisano radno vrijeme, a nema ni dnevnica za putovanja u Hrvatskoj na koja dužnosnici idu plaćenim prijevozom i uz naknadu za hranu. No evo što sve imaju:
Osim prava na plaću i razliku u plaći ako imaju primanja po nekoj drugoj osnovi, primjerice saborski zastupnici imaju pravo na zastupnički paušal u iznosu od deset dnevnica mjesečno, pravo na smještaj ili na naknadu troškova smještaja ako ne žive u Zagrebu. Takvi zastupnici imaju pravo na naknadu troškova za režije, troškove prehrane, putne troškove koji uključuju i tjedna putovanja u mjesto prebivališta, naknadu za odvojeni život. Svi dužnosnici imaju pravo na dnevnice za inozemna putovanja, pravo na plaću godinu dana od prestanka mandata te pravo povratka na radno mjesto na kojem su bili prije početka mandata.
Iz stranke Možemo, za razliku od Peternela, smatraju da je propitivanje ovih privilegija populizam.
“Zastupnik je javna funkcija. Taj zastupnik ili zastupnica je odgovorna prvenstveno prema svojim biračima koji su je birali. Dakle, ta osoba mora raditi na dvije lokacije kao što ja sad moram raditi i u Hrvatskoj i u Bruxellesu. Naprosto, moram bit prisutan ako želim raditi dobro svoj posao. Naravno da žive odvojeno, naravno da puno putuju, naravno da imaju povećane troškove i zato to treba realno pogledati, a ne ići u neki populizam”, ističe Gordan Bosanac.
No, ako je zastupnik iz drugog dijela Hrvatske po toj osnovi dobio smještaj na račun proračuna i zbog rada u Zagrebu ima naknadu za odvojeni život od obitelji, zašto bi onda imao i tjednu naknadu za troškove puta do obitelji od koje je odvojen? Na ta pitanja iz SDP-a nisu htjeli odgovoriti. Neslužbeno poručuju da ima nelogičnosti, ali se ne žele izjasniti hoće li tražiti promjene. Njihovi kolege iz lijeve oporbe umjesto ukidanja povlastica predlažu evaluaciju rada.
“Neka naprave neku vrstu evaluacije rada, utjecaja, koliko je tko promijenio zakona, pa idemo po tome mjeriti tko je bio uspješan, a tko neuspješan”, mišljenja je Bosanac.
Predsjednici republike, Vlade i Sabora imaju opciju korištenja državnog zrakoplova. Predsjednik države može koristiti i vojne resurse za prijevoz, državne rezidencije za ljetovanja. Ministrima i saborskim zastupnicima se terenski rad i troškovi reprezentacije često financiraju iz stranačke kase koja se, naravno, puni iz državnog proračuna ovisno o broju mandata u Saboru. I sve im to ostaje uz 70 posto veće plaće.
U Mostu oko cijele problematike samo općenita izjava:
“Ovo zapravo samo pokazuje kolika je socijalna neosjetljivost ove Vlade i ako su već smatrali da su plaće premale, trebali su ih povisiti uoči izbora kao što su činili s ostalim plaćama, čime su dobivali glasove i kupovali izbore”, izjavio je Nikola Grmoja.
Upravo je povećanje ostalih plaća argument vladajućih za povećanje svojih primanja. Kažu, plaće i mirovine su u proteklih osam godina rasle značajno, a zastupničke nisu pa ovih 70 postotno povećanje uspoređuju s akumulativnim povećanjem plaća i mirovina koristeći statistiku da prikriju stvarnost.
U brojkama to izgleda tako da 76 posto povećanja prosječne plaće od 2016. iznosi 570 eura, a 79 posto povećanja prosječne mirovine 255 eura. Dakle, povećanje prosječne plaće je četiri puta manje od premijerove povišice, a povećanje prosječne mirovine je gotovo deset puta manje od Plenkovićeve nove plaće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare