Dok inflacija divlja Europom, posebno zabrinjava porast cijene kruha, a i cijene većine drugih osnovnih namirnica nikad nisu bile više. Sada su 19 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, što je najbrži porast otkad postoje mjerenja, piše Eurostat u najnovijem izvješću. Nažalost, nova poskupljenja nisu isključena.
Kruh je za mnoge osnovna životna namirnica, a njegove cijene porasle su u cijeloj Europi. Najviše u Mađarskoj – i to za nevjerojatnih 66 posto. U Hrvatskoj je to duplo manje, ali i dalje previše jer građani nemaju izbora. Osjete to i proizvođači kruha.
“Sigurno građani gledaju na svaku kunu, tako i kod nas. I ipak odlučuju se možda i na malo rjeđe dolaženje u pekaru i naravno, prilikom izbora biraju možda malo neke jeftinije stvari”, rekao je Andrija Pernar, suvlasnik Bread Club pekarnice.
Hrvati u prosjeku pojedu čak 62 kilograma pekarskih proizvoda na godinu, što nas čini europskim rekorderima, s tim da se svaki peti kruh na našem tržištu uvozi i to zamrznut pa su domaći proizvođači i inače u nepovoljnom položaju, sada posebno.
“U našoj proizvodnji najveći problem je cijena sirovine i to pšenice koja je porasla u odnosu na proteklu godinu za nekih 20-ak posto, jaja koja su porasla za nekih 80-90 posto, maslac 85 posto i kvasac nekih 50-ak posto. Osim sirovine nama je najveći problem i porast cijene energije. Naši računi su ranije bili nekih između 12 i 14 tisuća kuna, a sada iznose 34 do 35 tisuća kuna na mjesečnoj razini”, kazao je Pernar.
U problemima su i proizvođači jaja. Na jednoj od zagrebačkih tržnica kada kupujete direktno od proizvođača cijene se za 10 komada kreću od 13 kuna za najmanja do 18 kuna za najveća jaja.
“Godinama nisu cijene podizane, dok je u centrima bilo 17-18 kuna kod nas je bilo po 12 kuna i sad smo mi u dva navrata poskupjeli i sad je to bauk, ali opet je jeftinije u centrima”, rekla je Ljuba Ivanović, prodavačica jaja.
No, do Božića bi jaja po komadu mogla koštati i do dvije kune.
“Sva je hrana poskupljivala, jednom pa drugi put pa treći put. Pa struja, vi znate da koke kad je ljeto moraju imati klimu, kad je zima moraju imati grijanje. Ja sam ovdje 15 godina, cijena je XL-a bila 1.40 kn, onda sad shvatite koliko je ako je 1.80 kn”, rekla je Ljuba.
Više cijene pomogle bi proizvođačima, ali svjesni su da bi dodatno dizanje cijena značilo manje kupaca. Začarani je to krug u kojem nema dobitnika.
Neki pekari diljem Europe zatvaraju svoje pekarnice. “Mi ćemo korigirati cijenu koliko možemo, ali ako dođe do takvog poskupljenja gdje naše poslovanje više nije moguće morat ćemo isto staviti ključ u bravu kao i kolege”, rekao je Pernar.
To bi značilo otkaze za 30 radnika, s tim da se zbog situacije u Ukrajini ne očekuje stabilizacija tržišta žitarica budući da su Ukrajina i Rusija među najvećim svjetskim izvoznicima pa stručnjaci ne odbacuju mogućnost novih poskupljenja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!