Hrvatski sabor raspravlja o novom Zakonu o strateškim robnim zalihama koje se stvaraju radi osiguranja osnovne opskrbe stanovništva u doba rata ili neposredne ugroženosti, u slučaju velikih prirodnih nepogoda i ekoloških katastrofa.

Zakon su oporbeni zastupnici dočekali su nož. Državnog tajnika Ivu Milatića zastupnici su upitali je li normalno da Ravnateljstvo za robne zalihe nabavlja 75.000 tona kukuruza po cijeni većoj od tržišne i to od veterinarske stranice kojoj nije „u poslu“ trgovanje žitaricama.

Prema pisanju medija, zalihe su vrijednost nabave procijenile na 230 milijuna kuna bez PDV-a, pa proistječe da je država kilogram kukuruza spremna platiti 3.06 kuna, dok mu je prosječna cijena 2.40 kuna.

Državni tajnik Milatić odbio je mogućnost kako je ta nabava moguća nova afera. Više je puta ponovio kako je natječaj za kupovinu kukuruza napravljen po zakonu i kako će tako biti i završen, te objasnio kako se formirala cijena.

Kada se radio natječaj, sa službenog Tržišnog informacijskog sustava (TISUP), „izvadila“ se tržišna cijena, dodali joj se manipulativni troškovi i tako se formirala cijena za natječaj, objasnio je.

“To, što su pet-šest dana nakon objave natječaja, pušteni brodovi iz Ukrajine i sve burze reagirale padanjem cijena, to je drugi par postola“, kazao je i naglasio kako se, po neformalnim saznanjima, radi isključivo o hrvatskom kukuruzu te oporbene zastupnike upitao što će biti ako sad ponove natječaj, a cijena kukuruza na burzi podivlja i naraste.

“Povijest robnih zaliha karakteriziraju brojne afere”

Oporba je, uoči rasprave o spomenutom zakonu, ustvrdila kako povijest robnih zaliha, odnosno njegova Ravnateljstva, karakteriziraju brojne afere, od slučaja Đakovštine i nestanka žita, do toga da prije dvije godine, nakon petrinjskog potresa, u zalihama nije bilo deka, kontejnera, vreća za spavanje.

A upravo smo ta pitanja pitali i zastupnicu Radničke fronte Katarinu Peović koja je za N1 rekla kako je državni tajnik Milatić orvelijanskim jezikom uputio zastupnike da ono što je po zakonu, iako nije u korist društvene većine, smatra dobrim.

“A s druge strane bilo kakvo reagiranje vladajućih da bi zaštitili društvo ili prestali trošiti javni novac u nekim korumptivnim modelima, je nepotrebno, dok god je sve po zakonu. Oni smatraju da su zakonom oprali svoje ruke i da oni tu ne misle ništa napraviti”, kaže zastupnica Peović.

“Zastupnici cijelo jutro upozoravaju da će na nelogičan i netržišno konkuretnoj cijeni jedna tvrtka zaraditi, ali to vladajuće nije pretjerano briga. Njih je briga da je sve po zakonu i da je njihova odgovornost na tome završila”, kaže Peović.

Na pitanje je li Zakon predvidio tko će kontrolirati potrošnju iz robnih zaliha, s obzirom na ranije afere, zastupnica kaže kako vladajući ne brinu pretjerano o tome.

“Sa svih strana je moguć dolazak neke krize. Imali smo epidemiju, sad je rat, ekonomska kriza, ali vladajuće nije briga kako će štititi građane Hrvatske. Njih zanima samo da sastave zakon koji će biti po slovu europskih zakona. No naši zakoni samo nalikuju na europske, a onda se čudimo kako u situaciji potresa nedostaje osnovnih potrepština”, kaže Peović i dodaje kako se s ovim novim Zakonom ništa neće promjeniti.

“Što nam vrijede zakoni kad nisu za sve isti?”

Slično razmišlja i zastupnik Domovinskog pokreta Danijel Spajić, jedan od tri zastupnika, člana savjeta za Robne zalihe.

Spajić za N1 kaže kako su vladajući opet krenuli u pljačku i podsjeća na to da Veterinarska stanica vrši nabavu za robne zalihe.

“U Hrvatskoj nisu problem zakoni već to što se zakoni uopće ne provode i što zakoni za sve nisu isti”, kaže Spajić koji podsjeća kako je Hrvatska opljačkana po zakonu i da nitko nikad nije odgovorao za ništa ili vratio novac u proračun.

“Što nam vrijede europski zakoni ili bilo kakvi novi zakoni kad nitko po njima ne postupa, kad se uvijek po zakonu omogućuje pajdašima da nastavljaju pljačku za koju nikad neće odgovarati”, smatra Spajić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.