Hrvatska je danas postala 27. članica schengenskog prostora, zamišljenog kao područje europskog slobodnog kretanja, kojemu pripadaju i četiri zemlje što nisu članice Europske unije.
Uz sve članice Europske unije, izuzev Irske, Bugarske, Rumunjske i Cipra, Schengenu pripadaju četiri države koje nisu članice EU-a (Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island) te mikrodržave koje se nalaze unutar teritorija većih članica EU-a i schengenskog prostora (San Marino, Vatikan i Monako).
VEZANE VIJESTI
Irska je tražila izuzeće od članstva jer se nalazi u carinskoj uniji s Velikom Britanijom, što je ostalo na snazi i nakon izlaska Britanije iz EU-a. Kao posljedica Brexita, izvan Schengena je ostao i Gibraltar te je još uvijek predmet pregovora o liberalizaciji kretanja između Španjolske i Velike Britanije, piše tportal.
Izvan njega nalaze se i bivši kolonijalni teritoriji na drugim kontinentima, a koji su i dalje pod jurisdikcijom europskih zemalja, poput otoka Francuske Polinezije, norveškog Svalbarda te Farskih otoka i Grenlanda koji pripadaju Danskoj. U njih je ulazak građanima trećih zemalja moguć samo s važećim vizama zemalja koje upravljaju tim teritorijima. S druge strane Kanarski otoci – autonomni španjolski teritorij koji se nalazi u Atlantskom oceanu, bliže Africi nego Europi – dio su schengenske zone.
U idealnim uvjetima schengenski prostor trebao bi podrazumijevati izostanak graničnih kontrola između članica. Ipak, posljednjih godina niz zemalja ih je ponovo uveo, što zbog migrantskog vala, što zbog koronavirusa. Danas su one na snazi u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a Slovenija je uoči primanja Hrvatske u Schengen najavila da će nastaviti s graničnim kontrolama putnika iz naše zemlje i nakon 1. siječnja 2023.
Državljani trećih zemalja u schengenskom prostoru mogu boraviti do 90 dana, a za duži boravak moraju ishoditi odgovarajuću vizu.
VEZANA VIJEST
Schengenski sporazum potpisan je 1985. u mjestašcu Schengenu na rijeci Moselle u Luksemburgu, nedaleko od granice Njemačke i Francuske, tada smatranim geometrijskim središtem Europske unije. Na području od četiri milijuna i 360 tisuća kvadratnih kilometara živi preko 400 milijuna stanovnika.
Granicu Schengena svake godine prijeđe oko 1,3 milijarde osoba, od čega 57 milijuna prelazaka otpada na cestovni prijevoz robe u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
Hrvatska je članicom schengenskog prostora pokušala postati 2015., no proširenje je tada odgođeno zbog migrantske krize u EU. Tako sada jedine zemlje EU-a izvan Schengena ostaju Bugarska, Rumunjska i Cipar. Bugarska i Rumunjska već su odbijene 2011., a za Cipar je izgledno da zbog podijeljenosti otoka na grčki i turski dio do daljnjeg neće postati dijelom te zone.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
