U Zagrebačkom holdingu u utorak se podigla prašina nakon što se u medijima pojavila informacija da Zagrebački holding planira platiti 190 tisuća kuna za protuprislušni pregled prostorija.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovarajući na pitanja o protuprislušnom pregledu kazao je jučer na redovitoj konferenciji za novinare da je Zagrebački Holding najveće javno poduzeće u Hrvatskoj te da je korporativna sigurnost sastavni dio takvih kompanija – posebno kad se radi o javnim nabavama.
VEZANE VIJESTI
“Kad uzmete u obzir optužnice USKOK-a, svega i svačega je tu bilo. Želimo unaprijediti koporativnu sigurnost kako bi se spriječile nepravilnosti”, rekao je Tomašević.
Iz Grada Zagreba danas poručuju da nema govora o postavljanju prislušnih aparata (buba) u prostorije Zagrebačkog holdinga jer takvo što niti zakonski nije moguće.
Tko uopće smije postavljati prislušne uređaje u tvrtkama?
Stalni sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura kaže za N1info da mu nije jasno odakle se uopće pojavila informacija da bi u Zagrebačkom holdingu mogli biti postavljeni prislušni uređaji i da je to preozbiljna stvar.
Pitali smo ga i tko uopće ima pravo postavljati prislušne uređaje u poduzećima.
Samo policija i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) ovlaštene postavljati prislušne uređaje te da to mogu raditi samo na temelju sudskog naloga, govori vještak.
Objašnjava da je policiji za provođenje nadzora i snimanja u prostorijama potreban nalog suca istrage nadležnog županijskog suda što je, govori, strogo propisano odredbama Zakona o kaznenom postupku.
“Takva se mjera može odrediti samo za istrage najtežih kaznenih djela i odboravaju se na rok od tri mjeseca s mogućnošću produljenja. SOA, s druge strane, za tajno prikupljanje podataka na temelju Zakona treba dobiti nalog Vrhovnog suda, a takva mjera može trajati do maksimalno četiri mjeseca uz moguće produljenje ako postoji potreba. Iz toga proizlazi da niti gradonačelnik ni predsjednik Uprave Holdinga ne smiju ni na koji način prisluškivati radnike niti narediti postavljanje prislušnih uređaja. Da to učine, direktno bi kršili zakon. Prema Kaznenom zakonu za djelo neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja zapriječena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora”, govori nam Lubura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!