Prema podacima koje je prošle godine objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, hrvatski prosjek odvajanja komunalnog otpada je ispod 20 posto iako je Hrvatska do 2020. godine trebala doseći stopu recikliranja 50 posto ukupne količine komunalnog otpada. Razlozi leže u nepostojećoj infrastrukturi, neorganiziranom sustavu, ali i nedovoljnoj edukaciji gdje se zbog nedostatka znanja i straha od nepoznatog kod građana javlja otpor.
Kako bi otklonili barem dio prepreka za odvajanje otpada, donosimo upute kako pravilno odvajati otpad.
VEZANE VIJESTI
U najopćenitijem smislu uz miješani otpad, onaj u koji bacate sve što se ne reciklira, postoji nekoliko različitih spremnika ili kontejnera označenih različitim bojama. U koji spremnik što baciti u nekim slučajevima možete znati već na prvi pogled, a u nekima je korisno proučiti oznake i brojeve istaknute na svakoj ambalaži.
U spremnike označene plavom bojom bacaju se papir i karton, u one žute ide plastična ambalaža i metalni otpad, u zelene se baca staklo, a u smeđe bio otpad. Opasni i štetni otpad trebao bi se bacati na posebna mjesta. Međutim, to je samo dio cijele priče.
Primjerice, skupljate papir da ga bacite u plavi spremnik. Jeste li znali da tu ne spada indigo papir, ugljeni papir, fotografije ili foto papir? Također ni zauljeni i prljavi papir ne bi se trebao bacati u plave spremnike. Ili, bacate plastiku i metal pa ste ubacili i limenke boje koje su vam ostale od zadnjeg uređivanja stana? Pogrešno. Limenke s ostacima od boja, lakova i ulja ili bilo kakvih kemikalija ne smiju se odlagati u žute spremnike.
Ako niste sigurni gdje ide koji otpad, potražite oznake koje svaka ambalaža mora imati na sebi. Oznaka mora sadržavati trokutasti simbol recikliranja, a usto broj ili slovnu kraticu.
Univerzalni simbol recikliranja predstavlja Mobiusovu petlju koja sadrži tri povezane strelice u obliku trokuta sa zaobljenim kutovima. Sve tri se nadovezuju jedna na drugu i svaka predstavlja ciklus recikliranja. Kratice se pišu samo velikim slovima, a ako je unutar petlje samo broj bez kratice, radi se o kombinaciji materijala. Značenje svih kratica i brojeva detaljno je razrađeno za projekt Provedba komunikacijske kampanje o održivom gospodarenju otpadom – Zeleni val, financiran u okviru programa Konkurentnost i kohezija iz Kohezijskog Fonda EU-a, za grad Ploče.
Simboli na plastičnoj ambalaži
Posebno treba izdvojiti plastiku budući da za neke oznake stručnaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer mogu predstavljati i opasnost za zdravlje.
Simbola za plastičnu ambalažu imamo sedam, od čega se savjetuje izbjegavati ambalažu s oznakama 1, 3, 6 i 7.
1. PET ili PETE
Ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom u proizvodnji namijenjenoj širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i gaziranih sokova te neka pakiranja napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi napravljeni od PET plastike trebali bi se koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. Osim toga, ova plastika može ispuštati teške metale i kemikalije koje utječu na ravnotežu hormona.
2. HDP ili HDPE
Od ove krute plastike izrađuju su pakiranja i boce za mlijeko, ulje, tekuće deterdžente te igračke i neke plastične vrećice. S obzirom na to da ne ispušta skoro nikakve kemikalije najsigurnija je za uporabu te stručnjaci savjetuju kupovanje vode u bočicama od ove vrste plastike.
3. PVC ili 3V
Prozirni celofani, boce od ulja, plastični krugovi za bebe kojima rastu zubi, igračke za djecu i kućne ljubimce, pakiranja od baterija, lijekova i mnoštva drugih proizvoda izrađuju se od ove vrste plastike. Sadrži ftalate – toksične kemikalije koji utječu na hormone u tijelu. Stručnjaci preporučuju kupovanje alternativnog proizvoda ako ga možete pronaći.
4. LDPE
Iako ne ispušta nikakve kemikalije u vodu, ova vrsta plastike ne može se koristiti u proizvodnji boca. Koristi se najčešće za proizvodnju plastičnih vrećica. Smatra se bezopasnom.
5. PP
Od ove bijelo obojane ili polu prozirne plastike rade se čašice za jogurt i sirupe. PP plastika je čvrsta i lagana te otporna na toplinu, a ako se zagrije neće se otopiti te je relativno sigurna za upotrebu. Također je dobar izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija.
6. PS
Polistiren je jeftina, lagana vrsta plastike sa širokom lepezom uporabe. Najviše se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja i plastičnog pribora za jelo. Treba biti pažljiv jer kada se ugrije ispušta kancerogene supstance te se ne smije dugotrajno koristiti za spremanje hrane ili pića.
7. PC i sva druga plastika
Riječ je o najopasnijoj vrsti plastike, ali unatoč tome od nje se proizvode pakiranja za sportska pića i hranu. Unutar ove kategorije ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju i recikliranju. Kod ove vrste plastike postoji velika opasnost od curenja kemikalija u hranu ili piće, naročito ako je u izradi plastike korišten Bisfenol A.
Simboli na papirnoj i kartonskoj ambalaži
20 – Kartonska ambalaža – uglavnom se koristi za kartonske kutije
21 – Razne vrste papira – novine, časopisi, katalozi (ravan karton)
22 – Uredski papir, knjige
23 – Karton (ambalaža za nesmrznutu hranu, čestitke, korice knjiga)
Brojčana oznaka i skraćenica za metale
40 – Čelik (FE)
41– Aluminij (ALU)
Brojčana oznaka i skraćenica za drvene materijale
50 – Drvo (FOR)
51 – Pluta (FOR)
Brojčana oznaka i skraćenica za tekstilne materijale
60 – Pamuk (TEX)
61 – Juta (TEX)
Brojčana oznaka i skraćenica za staklo
70 – Bezbojno staklo (GL)
71 – Zeleno staklo (GL)
72 – Smeđe staklo (GL)
Brojčane oznake na višeslojnoj ambalaži
– ambalaža koja se dominantno sastoji od papira i kartona, ali se ne može ručno rastaviti na sastavne materijale, jako se teško ili nikako reciklira
80 – Papir i karton u kombinaciji s metalima
81 – Papir i karton u kombinaciji s plastikom – kartonski tanjuri, ambalaža za sladoled
82 – Papir i karton u kombinaciji s aluminijem
83 – Papir i karton u kombinaciji s bijelim limom
84 – Papir i karton u kombinaciji s plastikom i aluminijem – tetrapak, mlijeko, sokovi
85 – Papir i karton u kombinaciji s plastikom, bijelim limom i aluminijem
Brojčane oznake na višeslojnoj ambalaži
– ambalaža koja se dominantno sastoji od plastike i stakla, ali se ne može ručno rastaviti na sastavne materijale
90 – Plastika/aluminij
91 – Plastika/bijeli lim
92 – Plastika/raznovrsni metali
95 – Staklo/plastika
96 – Staklo/aluminij
97 – Staklo/bijeli lim
98 – Staklo/raznovrsni metali
Budući da je gotovo nemoguće sve ove podatke u kratkom roku zapamtiti, korisno je isprintati u tablici ili natuknicama u koji se spremnik što baca pa tako neće dolaziti do zabune ako oko nekog proizvoda nismo sigurni.
Letak s detaljnim uputama o odvajanju možete pronaći i na stranicama Čistoće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare