U Hrvatskoj godišnje od raka obolijeva preko 25.000 osoba, a 13.000 umire. Istovremeno, novo europsko izvješće pokazuje zabrinjavajuće nejednakosti onkološke skrbi u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom. Neki se oblici ove zloćudne bolesti mogu i spriječiti, ali svijest o cijepljenju i probiru još uvijek nije dovoljno razvijena.
Dugih šest godina, Sanja vodi bitku s najgorim neprijateljem – karcinomom dojke. Vraćao se triput. Ali snaga uma i vedar duh razlog su zašto danas može reći:
“Moja situacija je danas OK. Pratim se, kontroliram se. Sad sam u kontrolama i molim Boga da se ne ponovi opet”, ispričala je Sanja Šutej, onkološka pacijentica.
“Čekamo i po godinu dana”
Ističe veliko povjerenje u liječnike koji iskazuju veliku empatiju. Ali teško je pomoći uz nedostatak opreme i uvjeta.
“Zastarjeli su aparati. Ultrazvuci su stari, ne mogu se dobro vidjeti neke stvari. Magnet se često kvari. Aparati za zračenja se kvare. Mi se često pitamo je li to adekvatno liječenje ako – jedan dan se zračite, pet dana ne. Moramo čekati dugo pretrage što bi za onkološke pacijente trebalo biti puno brže, mi čekamo i po godinu dana”, objasnila je Šutej.
U Hrvatskoj godišnje od raka obolijeva preko 25.000 osoba, a oko 13.000 osoba od zloćudne bolesti umire. Novo europsko izvješće pokazuje zabrinjavajuće stanje nejednakosti onkološke skrbi u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom.
“Mi vidimo da smo po zadnjim procjenama pri vrhu i za obolijevanje od raka gdje smo četvrti u Europskoj uniji, a po službenim podacima o mortalitetu od raka od Eurostata smo drugi iza Mađarske” rekao je Mario Šekerija iz Odjela za maligne bolesti HZJZ-a.
Prevencija
Muškarci najčešće obolijevaju od raka prostate, zatim rak pluća i raka debelog crijeva. Kod žena je najčešći rak dojke, pa debelog crijeva i pluća.
“Imamo populacijske programe za rano otkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva koji traju već 15 godina i na koje pozivan ljude koji su dobili poziv da se odazovu. Sad imamo i program otkrivanja raka pluća, prvi u Europi, u kojem se pozivaju oni koji imaju povijest pušenja”, istaknuo je Šekerija.
Rak vrata maternice najlakše je spriječiti. Ali mnogi se i dalje ne cijepe protiv uzročnika, virusa HPV-a. Trebaju se cijepiti i muškarci.
“HPV virus je uzročnik mnogih rakova, ne samo rakova na vratu maternice. Međutim kako je to jedan od rijetkih točno poznatih uzročnika maligne bolesti, onda znamo da sve akcije koje možemo poduzimati rješavaju malignu bolest. Mnogi pacijenti bi bili presretni da su mogli prevenirati”, objasnio je Dražan Butorac, liječnik KBC Sestre Milosrdnice.
Uz cijepljenje, razvoj bolesti mogu spriječiti i programi probira raka. No, i tu postoje rupe u sustavu. Nepostojanje populacijskog probira raka vrata maternice, niske stope sudjelovanja u probiru raka debelog crijeva i nedostatak osoblja. Ipak, povjerenica Europske komisije smatra da se izdvajaju dovoljna sredstva za onkologiju u Hrvatskoj.
“Jedna drugoj pomažemo”
“Postoje svi parametri koji bi omogućili da se hrvatski građani mogu liječiti i da imaju prevenciju. Međutim, treba puno raditi i na kulturi i na tome da građani stvarno koriste one preventivne preglede koji im se nude, a vrlo često pozivi nažalost završavaju u smeću”, kazala je Dubravka Šuica, povjerenica Europske komisije.
Ulaganja u prevenciju i liječenje same bolesti nisu dovoljna. Stanje uma igra veliku ulogu u oporavku ili napretku bolesti. Sustav ne nudi psihološku pomoć za oboljele.
“Jednostavno ili se moraš sam posložiti ili jedna drugoj pomažemo, to je žalosno, ali istinito – jer udruge osnivaju svoje psihološke pomoći pa kroz neke radionice tako da se odmaknu žene iz atmosfere negativnosti”, opisala je Šutej.
Jer podrška i vjera u bolje sutra mogu biti ključan korak prema izlječenju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!