Vladin peti Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena istječe 1. travnja i sasvim je izvjesno da će biti i šestog paketa. Dao je to do znanja ministar gospodarstva Damir Habijan u nedjelju na RTL-u, kazavši da će se i novim paketom voditi računa o tome da građani i gospodarstvo ne osjete udar.
Drugim riječima, i dalje valja računati sa subvencioniranom cijenom električne energije i plina te zamrznutim cijenama određenih proizvoda. Doduše, možda uz neke izmjene jer je Habijan, upitan hoće li novi paket mjera biti identičan postojećem, rekao da “zasad ne bi o tome”.
“Razmatra se dio koji se odnosi na cijenu struje, cijenu plina i naftne derivate”, rekao je Habijan na RTL-u dodajući da će sadržaj paketa biti “iskomuniciran” s Europskom komisijom koja traži ukidanje subvencija.
“EU nam poručuje: Nemojte!”
Iako ministar odbija tvrdnju da će to biti predizborni paket, trajat će do konca rujna kada će parlamentarni izbori već biti iza nas. A ako su dosadašnji i ovaj budući paket antiinflacijski, nameće se pitanje što će biti jednom – možda već nakon izbora i uoči zime – ako paket bude srezan ili ukinut. Hoće li se građani i gospodarstvo tada naći na čistini, suočeni s eksplozijom dotad subvencioniranih cijena energenata i otapanjem zamrznutih cijena tridesetak artikala?
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da “oslobađanje” cijena, jednom kada se dogodi, ne može izazvati eksploziju.
“Ovo sada su političke odluke, to nije sporno. One nemaju veze s ekonomskom politikom niti imaju veze s preporukama Europske komisije i Europske središnje banke koje kažu: “Nemojte to raditi”. Međutim, politika uvijek ima drugačije perspektive u kontekstu proračunskih gabarita, rasta prihoda proračuna i ovogodišnjih zaduživanja. Vlada računa da će na konto toga dobiti naklonost biračkoga tijela. Međutim, sve to nije usmjereno prema stvaranju pretpostavki za ubrzavanje ekonomske aktivnosti”, kazao nam je Novotny.
“Neće biti eksplozije, potrošnja je veća no ikada”
Novotny također smatra da ikakve “eksplozije” neće biti jer je razina potrošnje kućanstava vrlo visoka.
“Štoviše, ona nikad nije bila viša i to u realnim, ne u nominalnim okvirima. Dakle, oslobođeno inflatornih učinaka. Mi zapravo imamo problem jer domaća potražnja kontinuirano vrši pritisak na cijene pa se vrtimo u krug. Što su niže cijene električne enegije to je veća potrošnja, a što je potrošnja veća, to je veći uvoz električne energije. Naši proizvođači jednostavno nedovoljno proizvode električnu energiju pa je moramo uvoziti. Hrvatska i Mađarska imaju najniže cijene električne energije u Europskoj uniji, a niske cijene onemogućavaju ulazak novih investicija u proizvodnju energije. Srednjoročno, takva politika ne ide u korist razvoja ponude i proizvodnih kapaciteta, nego vodi k zadržavanju statusa quo”, ističe.
“Više nema potrebe za intervencijama”
Govoreći nam o Vladinim antiinflacijskim mjerama, ekonomski analitičar Petar Vušković kaže kako se još od vremena pandemije “stvorila velika ovisnost tržišta o njima”.
“Ovisnost je tolika da više ne znamo kako tržište slobodno djeluje. Tako je i s cijenama. Nitko ne zna kako će se cijene ponašati kada mjera pomoći više ne bude. Nisu tu samo socijalne mjere, već i razni transferi iz EU fondova koje poduzetnici koriste”, ističe.
Vušković također smatra da takva vrsta intervencionizma više nije opravdana.
“Ona je opravdana samo onda kada je tržište u krizi ili kada je inflacija toliko visoka da ozbiljno narušava standard građana. Inflacija je u padu nekoliko mjeseci zaredom. Mislim da više nema potreba za intervencijama osim ako one nisu političkog karaktera. A s obzirom na političke izbore, vrlo je moguće da jesu”, zaključio je Vušković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare