Što u robnim zalihama čuvaju Njemačka i Švedska, a što Hrvatska?

Strateške robne zalihe služe kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata, elementarnih nepogoda i ekoloških katastrofa. Riječ je o zalihama koje bi trebale biti dovoljne za osnovnu opskrbu pedesetak tisuća ljudi u razdoblju od 15 do 60 dana.

Osim za tu potrebu, dio strateških robnih zaliha može biti poslan kao pomoć drugim državama pogođenim katastrofama. Hrvatska je, primjerice, iz svojih robnih zaliha poslala humanitarnu pomoć Turskoj nakon razornog potresa 2023. godine.

Ukupna vrijednost domaćih robnih zaliha koncem prošle godine bila je 87 milijuna eura. Godinu dana ranije vrijednost robnih zaliha bila je 84 milijuna eura, dok je 2022. iznosila 88 milijuna eura. Te je godine bila povećana za 16,5 posto u odnosu na 2021. godinu, ponajviše zbog izbijanja rata u Ukrajini.

Manje kukuruza, puno više ječma

Krajem studenoga te 2022. godine Hrvatski sabor donio je i novi Zakon o strateškim robnim zalihama. Novost tog zakona, prilagođenog ratnim zbivanjima na granicama Europske unije, ali i prethodnoj pandemiji covida-19, bila je da se Savjet za robne zalihe, koji nadzire upravljanje strateškim zalihama, mora osnovati, a ne da se može osnovati kako je do tada bilo formulirano. Također, prema tom zakonu u zalihama se, uz prehrambene i neprehrambene proizvode, moraju držati i lijekovi, cjepiva, protuotrovi, medicinski proizvodi te zaštitna oprema.

Neke stavke u robnim zalihama već godinama se ne mijenjaju. Primjerice, količine eurodizela (9,7 milijuna litara) i eurosupera 95 (5,5 milijuna litara) iste su kao i prije pet godina. Isto je i s junećim mesom (1.014 tona) dok je zaliha svinjskog mesa gotovo udvostručena. Također, u odnosu na 2021. godinu, u robnim zalihama znatno je povećana količina riže (s 40 na 64 tone), tjestenine (sa 73 na 109 tona), a naročito ječma (s 912 tona na 4.890 tona). Za stotinjak tona manja je količina šećera u robnim zalihama u odnosu na 2021. godinu, a kukuruza za dvjestotinjak tona. Lani je u robnim zalihama bilo oko šest tisuća tona pšenice više nego 2021. godine.

Njemačka uvodi 'strategiju leće'

S druge strane, Njemačka, gdje vlada popriličan strah od izbijanja rata u Europi, odlučila je revidirati svoje robne zalihe koje su se temeljile upravo na golemim količinama žitarica poput pšenice.

Koncem kolovoza objavljeno je da Njemačka formira strateške zalihe konzervirane hrane, odnosno da usvaja tzv. "strategiju leće" fokusirajući se na gomilanje zaliha konzervirane hrane, ponajviše leće, i sličnih namirnica koje se u slučaju ikakve krize ili nepogode mogu brže i jednostavnije pripremiti.

"Njemačka je desetljećima skladištila suhu robu - oko 700 tisuća tona pšenice, raži i ječma te oko 100 tisuća tona riže, graška i mlijeka u prahu - kako bi prehranila svoje stanovništvo u hitnim slučajevima. Kritičari već dugo tvrde da je takav sustav rasipnički i zastario, posebno zato što sirovi sastojci zahtijevaju kuhanje ili obradu prije konzumacije", pisao je tim povodom The Times.

Dodatnih 90 milijuna eura za zalihe

Njemački ministar poljoprivrede Alois Rainer najavio je da će za stvaranje novih robnih zaliha Njemačka izdvojiti dodatnih 90 milijuna eura iz proračuna uz 25 milijuna eura koliko se svake godine troši za održavanje i nadopunu robnih zaliha.

"Važno je da sigurnost hrane igra ključnu ulogu uz opskrbu oružjem. Želimo izgraditi nacionalnu zalihu gotovih proizvoda koji se mogu konzumirati nakon zagrijavanja", kazao je Rainer.

The Washington Post pisao je početkom rujna kako njemačka vlada planira promijeniti postupak formiranja državnih robnih zaliha hrane u slučaju izvanrednih situacija te zbog prijetnje mogućeg napada Rusije.

"Iako je ministar (poljoprivrede) Rainer naglasio da je ova rezerva nužna ne samo u slučaju rata, nego i u drugim kriznim situacijama, prijetnja ruskog napada ostaje glavna briga njemačkih političara i javnosti", piše The Washington Post.

Plan je njemačke vlade da državne robne zalihe, osim lećom, napuni i konzerviranim raviolima, što nailazi na podsmijeh tamošnje javnosti.

Poljska i Estonija stvaraju rekordne zalihe

Poljska je još potkraj prošle godine odlučila podići svoje strateške robne zalihe na rekordne količine, prvenstveno zalihe žitarica. No tamošnja Agencija za robne zalihe ne objavljuje podatke o količinama niti o lokacijama na kojima je uskladištena roba iz zaliha. Ravnateljica Agencije Agnieszka Bogucka izjavila je da Poljska "nikada nije imala tako velike strateške rezerve žitarica kao sada".

Riječ je o nadopunjavanju zaliha jer Poljska je svoj petogodišnji plan državnih robnih zaliha donijela prije ruske invazije na Ukrajinu, a isti ističe iduće godine.

I Estonija je u sklopu svoga obrambenog plana za razdoblje od 2026. do 2029. godine odlučila značajno povećati državne zalihe, čak za 10 milijardi dolara. No taj iznos uključuje i izdvajanja, za povećanje zaliha streljiva i vojne opreme, ali i hrane i osnovnih potrepština.

Švedska izdvaja još 55 milijuna eura

Švedska je sredinom rujna donijela odluku da od iduće godine poveća proračunska sredstva za obnovu strateških robnih zaliha, u prvom redu hrane i pitke vode, i to za 55 milijuna eura.

Tamošnji ministar poljoprivrede Peter Kullgren kazao je da obnova robnih zaliha neće uključivati samo žitarice, nego i sjeme, gnojivo i pesticide. Plan se odnosi na razdoblje do 2028. godine, a financiranje bi se svake godine povećavalo.

Osim zaliha hrane, Švedska će povećati i zalihe lijekova i medicinskih sredstava. I ondje također raste zabrinutost javnosti zbog mogućeg rata na tlu Europe, a tamošnje vlasti, kao i u Njemačkoj, građanima redovito ponavljaju savjete za sedmodnevne kućne zalihe hrane, vode i drugih potrepština u hitnim slučajevima.