Stručnjak o potopima i sušama: "Nova sila je u igri, treba je amortizirati. Nema puno vremena"

U izvješću stoji da su tijekom prošle godine uvjeti odgovarali uobičajenima samo u trećini riječnih slivova na svijetu, dok su u ostalima vrijednosti bile više ili niže od uobičajenih. Ističe se i da je očita neravnoteža zabilježena već šestu godinu zaredom.

Citira se i izjava glavne tajnice WMO-a Celeste Saulo o ovisnosti naših društava, gospodarstava i ekosustava o vodi.

"Svjetski vodni resursi istovremeno su pod sve većim pritiskom, a sve ekstremnije opasnosti povezane s vodama sve više utječu na ljudske živote i egzistenciju", istaknula je.

"Oborina više ne pada normalno"

S potopima i sušama susrećemo se i ovdje, lokalno. Dok kontinentalni dijelovi zemlje, naročito istok Hrvatske, ljeti u vrijeme žetvi i berbi trpe višemjesečna razdoblja bez (kapi) kiše, neki su krajevi suočeni s nizom naglih i ekstremnih oborina. Gotovo da nema ljeta unatrag nekoliko godina u kojima priobalni gradovi nisu bilježili rekordne količine kiše ili bar približne tim rekordima.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono već je mnogo puta govorio o tome kako se klimatske promjene odražavaju na Hrvatsku.

"Godinama već govorim da polako idemo prema sušama i da oborina više ne pada normalno, kao što je padala nekad kada smo imali 'nježnu' proljetnu ili jesenju kišu. Sada se događaju, oprostite na izrazu, proljetni i jesenski 'proljevi' od kojih imamo potope. Raspodjela oborine sasvim se promijenila. U prosjeku skoro uvijek dobijemo istu količinu kiše - jedne godine pet posto više, druge godine pet posto manje - no njena raspodjela je drugačija, oštrija. To znači nekoliko obilnih oborina tijekom godine između kojih je suša. I to postaje sve žešće", kaže.

Najviše kiše prime gradovi uz more

Drugim riječima, oborine su rjeđe, ali intenzivnije i obilnije. Količina kiše koja bi ranije na nekom području pala u mjesec dana, sada padne u jednom danu ili u samo nekoliko sati. U prosjeku, najveće količine oborina primaju priobalni gradovi. Grisogono objašnjava da je to zbog toga što ovdje vemenski sustavi uglavnom dolaze sa zapada.

"Nekad bude i s jugozapada, nekad sa sjeverozapada, ali najčešće ti vremenski sustavi imaju zapadnu komponentu. Osim toga, kada se more naglo diže (isparava) u planine, hladi se i dolazi do kondenzacije, stvaranja kapljica. Zato ta područja u prosjeku dobivaju veće količine oborina. Ali kad krene olujni kumulonimbus iz Mađarske, on raspali po Slavoniji, a Dalmacija tada nema pojma o tome. Svako područje kod nas reagira drugačije", objašnjava.

"Sustav je baziran na klimi kakva je nekad bila"

Potopi u gradovima zbog golemih količina oborina u mnogo kraćem vremenu nego ranije posljedica su nepripremljenosti i neprilagođenosti postojeće infrastrukture.

"Cjelokupna građevina i arhitektura bazirani su na našim iskustvima s klimom kakva je nekad bila. Ona se sada jako brzo mijenja, a sustavi nisu prilagođeni tome. Postavljeni su po starim standardima, tromi su i skupo je mijenjati ih. A nema puno vremena, treba što prije mijenjati standarde za protoke i retencije, za izgradnju brana, kanala, za postavljanje cijevi... Nova, drugačija sila je ušla u igru i treba je amortizirati", kazao je Grisogono.