Stručnjak za informacijsku sigurnost, Lucijan Carić, gostovao je u Novom danu gdje je komentirao curenje osobnih podataka i lažne profile.
Carić kaže da je pitanje koliko lažni profili utječu na birače. “Mislim da je to skromno, a to je da ljudi imaju čvrste stavove koji mogu biti dobri ili loši. Ako se radi o izborima gdje odlučuje mala razlika onda je moguće. Ono što se pokušava jest stvoriti uvjerenje da javnost smatra kako njihova opcija ima podršku”; rekao je.
“Na primjer Donald Trump ili Elon Musk cijelo vrijeme kleveću i lažu. Obojica su izgubili velike slučajeve na sudu i malo su popustili. To su ljudi koji imaju golem broj pratitelja i koji su patološki lažovi. Oni hrane svoje sljedbenike unaprijed poznatim porukama koje onda ovi prihvaćaju”, dodao je.
Što se tiče brisanja lažnih profila kaže kako su mu “oči pune suza od njihovih napora”. “Razlikuju se dvije stvari. Fake news i njegovo označavanje je nespretno jer ako ste političar oni vas neće kazniti iako svi političari lažu. Kao što kažu da nikad neće s HDZ-om pa onda kažu nismo rekli da sigurno nećemo s HDZ-om. Naravno da lažu”, smatra Carić.
“Ako se nekoga označi i kao fake news to ne utječe na njihove pratitelje koji onda govore o sustavu koji je protiv njih i zloj vladi. No sigurno je da tvrtke ne čine dovoljno po pitanju lažnih reklama i prevara. Meta je tu dosta dobra dok na X-u nema reklame koja nije prevara. Na kraju taj Elon Musk sa svojim 40.000 tvitova, on je glavni propagator fake newsa i laži”, objašnjava.
O curenju podataka svih vlasnika automobila u Hrvatskoj kaže da je riječ o namjeri i da je GDPR u Hrvatskoj mrtvo slovo na papiru. “Podacima građana krčmi kako tko stigne. Ljudi neke osobne podatke jako često pogrešno shvaćaju, ali o ovakvim koji vas određuju kao vlasnika vozila i koje vozilo imate onda to nešto znači, znači osiguravateljima”, rekao je.
Napominje da mu se telefonski broj nalazi na listi “Ne zovi”, ali da ga i dalje zovu, ali manje. “To je zato jer su kazne nikakve i ne provjerava se. U ovom slučaju curenja AZOP će utvrditi odakle je to došlo, ali ta forenzika zahtjeva tehnologiju i mislim da oni to nemaju, ali mogu uzeti nekoga sa strane. Vi možete odrediti koliko su podaci stari i tko je sve raspolagao s njima tada. Prva stvar je da vidite ima li netko te podatke ili ih nema u tom obliku, onda on nije izvor curenja”, objasnio je.
“Druga stvar koja se nikad ne utvrdi, i AZOP to nije utvrdio, a to je kakav je bio mehanizam tog curenja. Možete reći komu podaci pripadaju, ali to ne govori o mehanizmu kako su podaci izuzeti i kako su se dijelili između onih koji su imali pristup”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!