Elizabeta Ivičević Karas, suatorica članka o potrebama izmjene Zakona o kaznenom postupku i članica radne skupine za izmjenu ZKP-a u Novom je danu govorila o izmjenama u Zakonu te je upozorila da je široka javna rasprava pokazala da postoje različita i, kako ona smatra, pogrešna tumačenja koncepta nejavnosti istrage.
“Upravo bura u javnosti koju je izazvala najava promjene ZKP-a, široke rasprave, stručne i druge javnosti o problematici curenja iformacija i objavljivanja dijelova spisa tijekom istrage, odnosno prethodne istrage koji nije javan i kompleksnost te problematike bila je povod za objavu stručnog članka”, kaže profesorica Ivičević Karas.
Dodaje da se radi o izuzetno složenoj problematici koju trebaju regulirati i reguliraju ustavni i konvencijski standardi, koji zapravo traže da pri regulaciji i uređenju svakog kaznenog postupka moramo voditi računa o temeljnim ustavnim dobrima kao što su pravo na pravično suđenje, pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, pravo na suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom.
.mxf-175x117.jpg)
“S druge strane treba voditi računa o jednako legitimnom interesu, koji je također konvencijska obveza hrvatskog zakondavca, da se osigura objektivno, uravnoteženo i vjerodostojno informiranje javnosti o tome da se vodi nejavni prethodni postupak u svim onim slučajevima kad za to postoji javni interes, a to će u pravilu biti slučajevi istraživanja i procesuiranja teških kaznenih djela i slučajevi u kojima su osumnjičenici i kasnije okrivljenici osobe koje obnašaju visoke javne dužnosti i političari”, kaže profesorica Ivičević Karas.
“Javnost nema pravo znati sadržaj konkretnih dokaznih radnji u postupku”
Na pitanje kako postići balans između prava javnosti i medija te s druge strane i zaštite privatnosti osumnjičenika, Ivičević Karas kaže kako to nije lako postići.
“Međutim treba uvijek tražiti neko optimalno rješenje. I svaki put, u ovakvim situacijama u kojima morate pomiriti puno različitih legitimnih interesa koji nisu uvijek kompatibilni, dobro je potražiti i pogledati kako neki drugi pravni sustavi, koji se suočavaju s istim problemima, jer ovo nije problem samo našeg pravnog sustava, već postoji u puno drugih zemalja. Nekakvo uravnoteženo rješenje, prihvaćeno u puno zapadnih zemalja jest da se propisuje nejavnost istrage, što znači da istraga nije javna, da javnost nema pravo sudjelovati u radnjama koje se poduzimaju tijekom istrage i da imaju ograničene mogućnosti doznati što se tijekom istrage događa”, kaže Ivičević Karas.
Na komentar da je kod nas i sad istraga nejavna, Ivičević Karas kaže da je problem kod nas tumačenje i primjena postojećeg riješenja. No, ističe da u slučajevima u kojima postoji javni interes, javnost ima pravo znati da se vodi istraga, da je optužen neki političar, za što se tereti i kako napreduje postupak.
“No, javnost nema pravo znati sadržaj konkretnih dokaznih radnji koje se poduzimaju u tom postupku. To mogu biti radnje koje su pribavljene izrazito intruzivnim mjerama, za potrebe kaznenog postupka i one su bile dozvoljene tijelima kaznenog postupka i tijelima represivne vlasti po zakonu je dozvoljeno da se te radnje poduzimaju samo za svrhu kaznenog postupka i dokazivanja kaznenog djela i utvrđivanja krivnje”, rekla je Ivičević Karas.
“Nije dvojben trenutak za promjene ZKP-a”
Rekla je da postoje različita rješenja o kaznenom gonjenju onih koji informacije iz postupka dijele s javnošću.
“Ona su sva utemeljena na tome da se integritet spisa predmeta, jer je i kod nas uvid u spis predmeta, cijelo vrijeme kaznenog postupka, vrlo ograničen, štiti na način da se penalizira i inkriminira svako postupanje onih osoba koje u kaznenom postupku obnašaju neke javne funkcije: policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca koji su u prvom redu i profesionalno pozvani da štite integritet spisa predmeta i kojima je to profesionalna i zakonska dužnost. Neka uređenja predviđaju širu odgovornost, dakle i drugih sudionika postupka, pa čak i osoba koje nisu sudionici postupka, a koji su dijelove spisa predmeta dijelili s javnošću”, kaže Ivičić Karas.
Rekla je da ne bi ulazila u kazne rekavši da je to politika kaznene politike i zakonodavca koji ih propisuje.
“Naša intencija, za pisanje članka, je bila, da reguliramo problematiku iz aspekta temeljnih jamstava kaznenog postupka, ukažemo na probleme, i da ukažemo na neke interese u kojima bi pri reguliranju inkriminiranja tog kaznenog djela svakako trebalo voditi računa”, kaže Ivičević Karas.
Na pitanje je li ovo dvojben trenutak da se donose takve opromjene zakona s obzirom na to da su sad iscurile poruke u kojima se spominje premijer.
“Pa mislim da nije dvojben trenutak za promjene ZKP-a jer je problem prisutan u našoj stručnoj javnosti već duže vrijeme. Čak i prije zakonskih promjena iz 2013. godine je bila problematika o kojoj se puno raspravljalo. I čini mi se da je sada ova okolnost, da se poklopila, ova široka stručna rasprava s time da funkcionira Radna skupina koja razmatra različita pitanja uređenja kaznenog postupka, da je pravi trenutak da se i ovo pitanje raspravi. Tim više što je ova široka rasprava pokazala da postoje različita i rekla bi pogrešna tumačenja koncepta nejavnosti istrage koji je jako složeni koncept koji podrazumjeva, kako bi ostvario svrhu, i zaštitio sva ona ustavnopravna dobra koja se u kaznenom postupku moraju zaštiti, da mora biti na ispravan način tumačen i primjenjivan u praksi”, rekla je za kraj profesorica Elizabeta Ivičević Karas.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare