Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u

HINA/POOL/Damir Sencar/PIXSELL

Održalo se jedino sučeljavanje svih kandidata za predsjednika, ono na HRT-u, što znači da je na njemu bio i aktualni predsjednik Zoran Milanović.

Na debatu su stigli Zoran Milanović, aktualni predsjednik Republike Hrvatske i kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, kandidatkinja platforme Možemo! Ivana Kekin, kandidat Mosta Miro Bulj te Branka Lozo, kandidatkinja stranke DOMiNO, nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.

Treba li Srbiji blokirati put u EU dok se ne riješi pitanje nestalih i ratne odštete?

Tokić Kartelo: Ja nisam protiv veta niti blokiranja, ali sam za razgovor. Hrvatska ima priliku postati lider kod pregovora oko ulaska BiH ili Srbije u EU. To treba iskoristiti, razgovarati, rješavati probleme. Kad pitate Srbe, oni ne žele u EU. Čim bih mi mogli ucjeniti, ne znam, ničim.

Bulj: Trebalo je blokirati bilo kakve pregovore o ulasku Srbije u EU dok se ne riješi ratna odšteta i popis svih nestalih. Srbiju blokirati u bilo kakvim pregovorima, to je načelo.

Jonjić: Apsolutno bih se protivio ulasku Srbije u EU dok se Srbija ne ispriča za velikosrpsku agresiju za zločine u Hrvatskoj i BiH. To nije samo pitanje Srbije, nego i pitanje Plenkovićeve vlade. Silan novac se odvaja za tzv. srpske kulturne centre i Novosti.

Kekin: Pitanje nestalih je jedna od ključnih tema. Hrvatskoj je strateški interes da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija, što Vučić nije. Ovih dana vidimo kakvu snagu imaju građani Srbije koji prosvjeduju protiv Vučića. Takvim građanima trebamo pružati podršku.

Lozo: Sa Srbijom je problem što oni ne žele ući u EU nego nas vuku za nos i izigravaju što im povijesno jako dobro ide. Trebaju priznati da su imali logore na teritoriju RH, reći gdje su nestali, vrate kulturno blago, arhive. Onda je nultno stanje i možemo početi razgovarati. Tu je i politika srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i druge zemlje u okruženju. To financira i hrvatska vlada.

Milanović: Gdje sam bio kad sam išao kod Dodika prije godinu dana? Bio sam na obilježavanju oslobođenja Jajca, bilo je prekrasno, a onda sam se zaputio tamo gdje idu Plenković i Čović zato što je to čovjek s kojim se razgovara. Razgovara se i s Vučićem, međutim Srbija se sama mora odrediti. Srbija nam je susjed, jako važan trgovinski partner, mi imamo robni izvoz samo u tri države dominantno – Slovenija, BiH i Srbija. Ako će surađivati, rješenje se može naći.

Primorac: Hrvatska će biti otvorena prema svim susjedima na putu u EU, ali uz uvjete: otvaranje arhiva JNA, vukovarska bolnica, gdje leže kosti hrvatskih ljudi. Zbog sebe i zbog budućnosti moramo učiniti sve da do tih podataka dođemo. Što se tiče Milanovića i Dodika, on je pod američkim sankcijama…

Selak Raspudić: S glinskim huškačem nema pregovora. Neki dan je šetao po Dubrovniku i nama docirao o agresiji na Srbiju.

Kakvu ulogu treba imati glavni državni odvjetnik?

Primorac: Imamo problem ako predsjednik ne poštuje zakon, zašto bi netko drugi?

Selak Raspudić: Nije korupcija samo ono što se uspjelo dohvatiti samo s državnim odvjetnikom. Imate primjere kada su stvari rubne, kao vi Primorac kad ste muljali sa stanom. I to je korupcija i zato niste vjerodostojni u ovoj temi. Kad govorimo o glavnom državnom odvjetniku, budimo realni, imamo ozbiljan problem. Ljudi mole boga da o nama odlučuju EU tužitelji jer je povjerenje u naše nepostojeće. Ne želim živjeti u takvoj državi.

Tokić Kartelo: Kad sam počeo stvarati biznis u Hrvatskoj, rekli su mi da je ovo sve korumpirano i namješteno. Ja vjerujem u institucije i glavnom državnom odvjetniku. Kad ne bi bilo tako, svi bi se iselili. Nije dobro kad etiketiraju, pa i Turudića, i od njega stvaraju metu u društvu. Pogrdno ga nazivati, jer imate nešto osobno protiv njega, svakako nije dobro. Pa vi ste zastupnici, što ne riješite taj problem.

Bulj: Najveći problem hrvatskog društva su tri stvari – pravosuđe, pravosuđe i pravosuđe. Imam ogromno nepovjerenje u pravosuđe i državno odvjetništvo. Ogroman problem je i Ustavni sud.

Jonjić: Čuli smo niz šaljivih odgovora, šaljivijih od ratnog puta Primorca. Ja sam vjerojatno svjesniji od svih ovdje kako funkcionira pravosuđe. Sudska je vlast jedna od tri grane vlasti. U trenutku kad nemate jednu od tri grane vlasti, nemate suverenitet države. To se ne može riješiti tako da nam se dovede strani bič, strani sudac ili tužitelj.

Što su ključni problemi za građane u zdravstvenom sustavu, odnos javnog i privatnog zdravstva?

Lozo: Javno i privatno zdravstvo treba skroz ukinuti. Ne sviđa mi se ovaj hibridni sustav. Ovo je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti su da tijekom radnog vremena u bolnicama ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a iste stignu raditi u privatnim klinikama.

Milanović: Prije desetak godina KBC Rebro, ne cijeli sustav, donio je pravilnik o tome pod kojim uvjetima liječnici mogu raditi u privatnoj praksi. To je ukinula još ona vlada Tima Oreškovića. Zašto je to do danas tako, ja to ne znam. Dok god bude secikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana u zdravstveni sustav. Ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili rigorozno regulirati. Ovo je čisti piratluk.

Primorac: Temelj razvoja hrvatskog zdravstva je javno zdravstvo. Kad je riječ o budućnosti, ono mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog. Pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji.

Selak Raspudić: Tu ste vrlo direktno i interesno povezani. Dio ste problema koji radi na potenciranju privatnog pred javnim zdravstvom. Milanoviću odgovaram, ne ljutim se na vas jer ste izgovorili neistinu. Nekoga uvjeravati da ste vi taj koji štiti ratnog heroja Kundida od Hrvatskog sabora, s obzirom na vaš ratni put, je smiješno. Iz perspektive građana, najveći problem su liste čekanja.

Tokić Kartelo: Nije dobro da vlada premalo ulaže u javno zdravstvo. Cijelo vrijeme se ovdje prepucavaju saborski zastupnici, predsjednik i Primorac o temama koje nisu bitne. To su nekakvi osobni interesi, prepirke. Ne znam do kuda ćemo doći tako govoreći jedni protiv drugih, a problem je sve dublji.

Bulj: Zdravstvo je po Ustavu zajamčeno svim građanima. Činjenica je da to nije tako. Na ruralnim područjima su zdravstvene ustanove nemoguće. To je zbog srpske mafije u kombinaciji s masonima. Najveća pljačka zdravstva se dogodila u vrijeme korone.

Jonjić: Kad Primorac govori o sveučilišnoj karijeri je isto kao kad govori da je nadstranački kandidat. On je zapravo kandidat vodstva HDZ-a i negacija svega onoga je što je autentični HDZ-ovac. Stanje u zdravstvu je katastrofalno i sve o tome govori afera Beroš. U svijetu postoje primjeri simbioze privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira gotovo savršeno. Kod nas to ne funkcionira je smo korumpirano društvo.

Kekin: Potrebno je ne stavljati na mjesto šefova bolnica one koji imaju koristi od privatnih poliklinika. Od otkrivanja afere Beroš-Petrač otkrivena je sprega između mafije i države po pitanju zdravstva. Ja o tome, kako se otima iz javnog zdravstva, o kakvim se milijardama radi, neću nikada šutjeti.

“Pacijent iz Njemačke dođe s uputnicom, liječi se i refundira mu se novac nazad. Milanović ima problem, to su ECMO uređaji i preko toga nećemo prijeći. Ja se bavim budućnosti medicine, a ona je personalizirana”, Primorčeva je replika, a komentirao ju je Milanović:

“U kući obješenog ne govori o štriku. Toga bi se Primorac trebao držati kad govori o svojoj bolnici. Svatko tko ima privatno, a sisa iz pipe javnost će biti u napasti da uzme novac. Šefovi javnih klinika ne mogu imati klinike, ali ih imaju njihove supruge i muževi. To je muljaža. Radi privatno i makni se s pipe javnog novca.”

Treba li mijenjati ovlasti predsjednika oko korištenja vojske u miru?

Milanović: Predsjedničke ovlasti su jasne, vrhovni je zapovjednik, predstavlja vojsku u zemlji i inozemstvu. HDZ je probao protuustavno imenovati šefa vojno-obavještajne agencije. Morao sam reagirati da bih to spriječio. Trenutno nabavljaju, bez ikakvih studija, Bayraktare, to su turski dronovi. Tko je odlučio da to bude baš taj proizvod? Koji je rezon takve odluke? To je korupcija. Politički sponzori čiji je Primorac džepni kandidat, donose takve odluke. Selak Raspudić je šutjela pola godine, tek sad je progovorila.

Primorac: Selak Raspudić je šutjela jer su ona i Milanović u dealu. Milanović je vrhovni nasilnik, on nema empatije prema vojsci. U jednom trenutku je za obrok ukinuta juha i salata. Vi niste ni znali gdje vam je vojska, tražili ste odluku sabora za odluku koja je donesena prije tjedan dana. Problem je u predsjedniku koji je doveo do usijanja u državi, ne samo u vojsci.

Selak Raspudić: Ne samo da nisam šutjela, nego sam jedna od prvih koja je upozorila da je to problem. Da imate imali pristojnosti, dali biste ostavku kako ste i obećali. Što se tiče dealova, Primorac, vi ste poznati kao onaj koji podržava lijeve kandidate. Nadam se da ćete ovog puta biti pametniji pa ćete u drugom krugu meni pružiti podršku, a ne Milanoviću.

Tokić Kartelo: Ustavne ovlasti sasvim su dovoljne. Što zamjeram Milanoviću, što nije podnio ostavku, ne bi za Božić bili ovdje i raspravljali nego bi bilo s obitelji. O vojsci pričamo kao kad odemo na tržnicu pa se pogađamo oko krastavaca. Ja ću modernizirati vojsku, treba nam biti moderna, jaka, snažna i dobro plaćena.

Bulj: Vrhovni zapovjednik mora biti predsjednik. Zamislite da je u Domovinskom ratu jedno Tuđman odlučivao, a drugo general Šušak. Ovdje se sve ispolitiziralo. Moramo imati hrvatsku vojsku, snažnu, zapovjedni kadar koji je depolitiziran. Od Mesića, preko Sanadera, hrvatska se vojska sustavno uništava. Tome treba doći kraj. Imamo druge vrste ratova, vidimo dronove, nije to samo pitanje aviona. Ja sam bio i časnik HV-a 18 godina. Nemojte učiti vuka kako šuma izgleda.

Jonjić: Ja sam za vraćanje dostojanstva HV-u i za njeno jačanje zbog prijetnji, pa tako i ovih susjednih. Ministar Anušić pokazuje da zna što radi, pozdravljam smjer kojim on vodi stvari oko vojske. Ja sam za novi ustav koji bi redefinirao sve ovlasti predsjednika i spriječio ono što nam je proljetos priuštio Milanović.

Ilegalne migracije

Jonjić: To je jasno, više ne treba ništa dokazivati. To je prijetnja, ne samo Hrvatskoj nego i cijelom zapadnom svijetu. Te migracije su pothvat, očito organiziran, kojem je cilj promjena lica europskog svijeta, pa tako i Hrvatske. Treba ih poštivati jer nisu svi teroristi, ali očito ih među njima takvih i imade. To je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod.

Kekin: Trebamo znati tko ulazi u našu zemlju te smatra da je za to treba dobro obučena i dobro plaćena policija. Trenutna situacija u kojoj je EU zabranila sve ulaske, a teret prebacila na granične države je dovela do šverca. Treba početi razmišljati o prevenciji migrantskih kriza, od gašenja sukoba koji proizvode takve migrantske krize do klimatskih promjena.

Lozo: Ilegalne migrancije su ilegalne, sam izraz kaže. Njih treba spriječiti, ilegalne migrante spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Granicu treba štititi. Treba ojačati policiju, koristiti dodatna sredstva iz Frontexa. Sam princip ilegalnog ulazka u Hrvatsku je jako štetan za same nas u Hrvatskoj jer smo ih dužni prvi put registrirati na tlu EU. To je ta dvostruka teška koju Hrvatska ima zbog geografske pozicije. Mi smo zemlja u koju će nam je vraćati iz drugih zemalja EU.

Milanović: Selak Raspudić ima problema s vremenom i tajmingom. Optuživala me za to da sam dopustio da se EU izmjene izraze sporazuma i zabrana. To se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU, 2013. Ne možemo sami, policiji treba dati sredstva i možda veće ovlasti. Jedno je bilo 2015., međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala nacija još teže. Naglasak na prevenciju”, ustvrdio je Milanović.

Primorac: Želim zahvaliti više od 6000 hrvatskih policajaca koji čuvaju jednu od najdužih granica EU. Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kad postanem predsjednik, deportiran. Hrvatska neće biti utočište migranata koje nam šalju iz Europe.

Selak Rapudić: Ima jedna mudra izreka koja kaže da sigurnost nije sve, ali sve bez sigurnosti je ništa. Meni je potpuno jasno da je sigurnost temeljna zadaća Hrvatske i da je to ono što dugujem građanima Hrvatske. Ako bude potrebe, ići će i vojska na granicu.

Tokić Kartelo: kaže da su migracije dubok problem. Tu imamo tri saborska zastupnika i predsjednika, neki su i treći mandat pa taj problem nisu riješili. Ne znam kako će ga riješiti i kad budu predsjednici. Promijenite zakon pa za ilegalni prelazak granice dajte strogi zakon i rad. Ove migracije su nešto dirigirano, organizirano i planirano.

Bulj: Ovo je najznačajnije pitanje, sigurnost Hrvatske. Granica nam je šuplja kao sir, Schengen ne postoji. Bez vojske na granici nema sigurnosti građana. Znam kako se ljudi osjećaju, nesigurno. I kad prođu ti ilegalni migranti i odu u drugu državu, vraćaju nam ih nazad. Eto ih Angeli Merkele, eto ih Nijemcima. Ja sam za deportaciju – odmah i sada. Za granicu se krv prolivala i nju triba braniti hrvatski vojnik i hrvatska vojska. Za sigurnost nema cijene.

“Hrvatska nije primila niti jednog migranta. Svi su otišli u Njemačku zato jer je takvo bilo pravilo igre koje smo lukavo skužili. To je problem Angele Merkele i to je bio njemački problem”, u replici je rekao Milanović, a napala ga je Selak Raspudić:

“Milanoviću, puno je gori onaj koji navodno dobro poznaje ustav, a svejedno da krši kad mu to odgovara kao što ste vi to činili. Takvom čovjeku nema pomoći, drugi stignu naučiti pa se mogu i primjereno ponašati. Nemojte skretati na ove misije. Temeljni problem je što je vama vojska crveni tepih i poigravate se s njom i koristite je da biste politički profitirali.”

NSATU

Voditelji su kandidatima postavili pitanje o sudjelovanju hrvatskih vojnika u NSATU misijama i u Ukrajinu.

Bulj je rekao da hrvatski vojnici trebaju braniti samo hrvatsku granicu. Kad je on, dodao je, pozivao da se vojske pošalje na granicu, mnogi su mu se izrugivali, uključujući i predsjednik Zoran Milanović. Jonjić je ustvrdio da su vojnici u misijama i dosad sudjelovali u bojnim pothvatima izvan Hrvatske. Zbog toga je, smatra, apsolutno otklanjanje hrvatskog angažmana izvan RH protivljenju s hrvatskim članstvom u NATO-u.

Hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu, smatra Kekin, koja je dodala da treba početi razmišljati kako će izgledati ukrajinsko-ruski mirovni pregovori.

Nakon pitanja o slanju hrvatskih vojnika u misije NATO-a i Ukrajinu, uslijedile su replike.

“Hrvatski vojnici neće ići u Njemačku. Hrvatska tu obvezu nema i ja kao predsjednik to naglašavam. Selak Raspudić je izmislila da hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu. To je izmislila i izmišlja i danas”, optužio je Milanović svoju protukandidatkinju, koja mu je odmah odgovorila.

“Milanoviću, ispričajte se cijeloj javnosti što ste stvorili dojam da naši dečki idu ratovati u Ukrajinu. Što se zaštite naše vojske tiče, prvi ste je podijelili i danas nemamo vojsku koja ide u istim kolonama. To je ugroza za Hrvatsku”, ustvrdila je.

Napad u osnovnoj školi

Voditelji su kandidate pitali kakve je osjećaje u njima pobudio na napad u Osnovnoj školi Prečko u kojem je sedmogodišnje dijete ubijeno. Miro Bulj je izrazio sućut obitelji preminulog djeteta. Spomenuo je i ilegalne migrante i dodao da treba poraditi na sigurnosti Hrvatske.

Tomislav Jonjić je izrazio sućut obitelji, prijateljima i rodbini preminulog djeteta. On je, istaknuo je, otac i djed pa može zamisliti kroz što prolaze. Ivana Kekin je izrazila sućut svima koji su pogođeni tragedijom. Svi, ustvrdila je. trebaju uzeti vremena za tugovanje, a nakon toga trebamo početi graditi bolju budućnost za našu djecu.

Branka Lozo je izrazila sućut obitelji ubijenog djeteta te divljenje učiteljici koja je teško ozlijeđena. Zoran Milanović je također izrazio sućut te dodao da je prava sreća što se ne radi o terorističkom činu. Dragan Primorac je izrazio duboku sućut obitelji preminulog djeteta. Napomenuo je da je teško ozlijeđena učiteljica spasila desetke života i da je treba odlikovati.

Marija Selak Raspudić je izrazila iskrenu sućut obitelji ubijenog djeteta. Ovo je, nastavila je, neprihvatljiva cijena koju moramo platiti da se nešto promijeni. Niko Tokić Kartelo je izrazio sućut obitelji ubijenog djeteta i rekao da je ovako nešto najgore što nam se može dogoditi i da iz ovoga treba izvući lekcije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.