Tadić: "Mi već govorimo o lokaciji nuklearke, a ne znamo ni kakvu bi gradili"

Postojećoj Nuklearnoj elektrani (NE) Krško, kojoj su Hrvatska i Slovenija podjednake suvlasnice, nedavno je produljen radni vijek do 2043. godine.

Prošloga tjedna Novi list je pisao o navodnoj ponudi Slovenije Hrvatskoj za gradnju drugog bloka NE Krško. No prema pisanju istog dnevnika ta je ponuda izrazito nepovoljna za Hrvatsku jer bi za razliku od ravnopravnog udjela u postojećoj nuklearci, Hrvatska u NE Krško 2 imala tek četvrtinu vlasničkog udjela. Povrh toga, ne bi imala pravo na proizvedenu električnu energiju, nego samo na četvrtinu zarade od njene prodaje na slovenskom tržištu.

Slovenija demantira 'maćehinsku' ponudu

Doduše, slovenski mediji pišu da su te informacije netočne i da takva ponuda Hrvatskoj nije upućena.

"Ured (slovenskog) premijera demantira optužbe, objašnjavajući da Slovenija nije poslala Hrvatskoj ikakvu službenu ponudu za suinvestiranje u projekt. Gen Energija, jedini investitor u novu nuklearnu elektranu prema trenutnim planovima, također je izjavila da hrvatskoj strani nije dala nikakvu ponudu za suinvestiranje", piše slovenski 24ur prošloga četvrtka.

Mimo (ne)mogućeg aranžmana sa Slovenijom oko drugog bloka NE Krško, u Vladi očito vlada raspoloženje da se u Hravtskoj gradi nuklearna elektrana.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nedavno je kazao kako postoji želja za gradnjom nuklearke na hrvatskom tlu.

Kada je riječ o nuklearnoj energiji, temi koja laičku javnost nigdje ne ostavlja ravnodušnom, razumljivo je da se najprije govori, odnosno nagađa o mogućim koalicijama. Spominju se dvije - područje današnje termoelektrane Plomin u Istri koja će biti zatvorena do 2033. godine te Prevlaka na Savi kod Ivanić-Grada.

Spominju se Plomin i Prevlaka na Savi

Prošloga ponedjeljka na Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru zastupnik IDS-a Dalibor Paus upitao je ministra Šušnjara razmatra i se doista mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na području TE Plomin. Paus je u svome pitanju, pozoivajući se na izjevae sudionika, naveo kako su u veljači ove godine, na sastanku radne skupine za izradu zakona o nuklearnoj energiji održanom u Ministarstvu gospodarstva, spomenute upravo te dvije lokacije - Plomin i Prevlaka.

Odgovarajući zastupniku Pausu, ministar Šušnjar kazao je da su za neke lokacije već izrađene studije i da postoje spremne dokumentacije za izgradnju, ali da ih treba revidirati jer su u međuvremenu uspostavljeni novi sigurnosni standardi.

"O konkretnim lokacijama na kraju će sud donijeti struka. Neke lokacije su ranije istraživane i u tom smislu su i spominjane. TE Plomin radi, ali mora se ugasiti do 2032. ili 2033. godine. Struka će odlučiti može li se tamo graditi nekakav mali modularni reaktor", kazao je ministar Šušnjar.

"Ne treba skakati na svaki mig Slovenije"

Tri su, dakle, nuklearne energetske opcije pred Hrvatskom: gradnja drugog blokaNE Krško sa Slovenijom, gradnja vlastite klasične nuklearke ili gradnja malih modularnih reaktora.

Što se tiče prve, i to prema onom nepovoljnom scenariju za Hrvatsku, stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić kaže da Hrvatska "ne mora skakati na svaki mig iz Slovenije".

"Hrvatska će slovensku ponudu prihvatiti ako bude prihvatljiva. Mi nismo u braku sa Slovenijom pa da moramo pošto-poto prihvatiti njihove uvjete. Na isti način bi i Slovenija prihvatila ili odbila hrvatski prijedlog da se radi o istome. Tu nema ništa sporno, to je čisti poslovni odnos", kaže Tadić.

"Nuklearke nisu u nekom skladištu da ih se može kupiti"

Najvažnija je, kaže, osviještena potreba za gradnjom nuklearke.

"Ne radi se o tome je li bolje rješenje da Hrvatska sama gradi nuklearku. Stvar je u tome da je to rješenje neizbježno. Hrvatska se mora pripremiti za tu opciju. NE Krško ima produžetak radnog vijeka do 2043. i ne moramo odluku donijeti naprečac. Međutim, moramo razumjeti da nuklearke ne postoje u nekom skladištu pa ih se može kupiti, one se grade. Također, za njih treba imati kadrove. To znači da već sada treba početi pripremati kadrove da za deset godina budu spremni i još pet godina pripremati zakonsku regulativu", ističe.

Po Tadićevu mišljenju, za Hrvatsku je dobro opredjeljenje ići na vlastitu nuklearku, makar u formi malih modularnih reaktora. A rasprave o lokaciji smatra preuranjenima.

"Lokacija se bira dugo i pažljivo"

"Lokacija se bira pažljivo i dugoročno, temeljem procedure koju je pripremila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Bira se lokacija koja je pogodna za transport opreme, koja ima izgrađenu električnu mrežu jer do te točke moraju dolaziti barem dva dalekovoda kako bi se reaktor mogao hladiti strujom izvana dođe li do problema da ga treba ugasiti. Treba imati i odgovarajući sustav hlađenja koji neće ugrožavati okoliš. Bilo bi dobro da je blizu neko veliko mjesto. Treba uzeti u obzir mogući utjecaj potresa, podzemnih voda, kvalitete terena. Također, treba uzeti u obzir i financijski model. Čitav je niz preduvjeta i procedura. Ništa od toga još se ne zna točno, ali se nagađa o lokacijama, što je po meni neozbiljno", kaže.

Ističe da bi najprije trebalo definirati financijski model te odlučiti hoće li to biti velika nuklearka ili mali modularni reaktori.

"Što se tih modularnih reaktora tiče, u Europi zasad nema nijednog u pogonu, ali to ne znači da ih uskoro neće biti", kazao je Tadić.