Umjesto u znaku borbe protiv nacizma i pobjede nad fašizmom, Dan oslobođenja Zagreba i današnji dan Europe, obilježili su vandali koji uništavaju pijetet žrtvama stradalima u 2. svjetskom ratu. Dva kamena spoticanja u Zagrebu zalivena su gustom crnom bojom ili smolom - ali nisu jedini.
Spomen-pločice kod Nacionalne Sveučilišne knjižnice u Zagrebu – vandali su zavili u crno. Nije im bilo bitno što su postavljene za žrtve ustaškog i nacističkog režima Dragicu Hotko i Milku Božić.
Građani zgroženi.
Prvo, naravno primitivizmom, drugo neznanjem i jednim opasnim svjetonazorom.
Prefarbavati u crno ili u bijelo nema veze s onim što hoće reći ova ploča.
Osuđujete to?
Naravno.
Od 86 kamena spoticanja u Zagrebu, oštećeno je ili ukradeno njih sedam. Jedan je i kod autobusnog terminala pripada Mariji Habulin koju su 1941. strijeljale ustaše.
“2020. smo započeli s postavljanjem sa židovske žrtve. Za naredbi na Freidbergera postavili smo jedan dan i u roku 5 dana prvi je bio iščupan. Vrlo često unutar par dana oštećenje nam građani javljaju da je određeni kamen oštećen i onda radimo akciju zapravo obnavljanja tog kamena”, kaže nam Nataša Popović iz Centra za promicanje tolerancije.
Unatoč prijavi policiji, većina počinitelja i dalje su nepoznati. Iako je, kaže, antifašizam u temeljima Hrvatske odnos prema njemu i vandalizam predsjednika saveza antifašista ne čude.
“Ono što čudi, čudi to što aktualna vlast i njezini organi ne poduzimaju mjere i aktivnosti koje bi trebali poduzimati, da se zaustave ovakvi vandalizmi i čitav niz stvari koje se ne bi smjele događati”, rekao je Franjo Habulin, predsjednika Saveza antifašista.
“Pa u cijelom svijetu je uvijek vrijeme za antifašizam. Kod nas to malo… malo zaostaje”, komentirao je bivši predsjednik Stipe Mesić.
Ipak, sve oštećene spomenike, obećava zagrebački gradonačelnik, grad će obnoviti.
“Vandala je bilo i vandala će uvijek bit. Međutim, mi smo ponosni na antifašističke temelje pa rekao bih i povijest Grada Zagreba. Isto kao i s drugim spomenicima ili obilježjima u javnom prostoru ćemo se truditi da ih vratimo u njihovo prvobitno stanje i nećemo dozvoliti nikakav povijesni revizionizam”, rekao je Tomislav Tomašević.
Inače, kamen spoticanja nastao je kao autorski projekt 90-ih njemačkog umjetnika Guntera Demniga. Do sada ih je više od 100 tisuća postavljeno u nogostupima diljem Europe.
“Vi morate stati ispred nje i sagnuti se, odnosno, simbolički ponovno se pokloniti žrtvi. Svaka ta kamena pločica je podsjetnik na pojedinačnu žrtvu”, objašnjava Popović.
Pojedinci ipak ne poštuju žrtve i uništavaju ono što im najmanje dugujemo – poštovanje. Dok se to ne promijeni, bit ćemo i dalje daleko od ostatka svijeta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!