Povećanje mirovina i plaća znači i povećanje novčanog limita za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Uz to, HZZO je spustio cijenu lijekova te na listu dodao nova ortopedska pomagala. Ova mjera će od Nove godine najviše na ruku ići umirovljenicima, ali ne i ostatku Hrvatske koji radi i plaća zdravstveno osiguranje. Kao i svake godine, imovinski cenzus je pokrenuo pitanje stabilnosti ovakvog sustava i kvalitete usluge koju svaki građanin dobiva, a za nju izdvaja čak 16 posto svoje plaće.
Od Nove godine i nove promjene u ordinacijama. Povećanje minimalne plaće i mirovina sa sobom povlači i povećanje broja osiguranika koji će od iduće godine imati pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Tako dohodovni cenzus za samce raste za 232 kune, a za članove obitelji 186 kuna.
VEZANA VIJEST
Čini se kako građani još nisu upoznati s podizanjem praga i to je najveći problem, ističe doktorica Krolo koja godišnje primi oko tisuću i pol pacijenata. Zbog toga se mnogi i boje doći kod doktora zbog skupih lijekova i terapije. Osim samog besplatnog dopunskog snižene su cijene i za oko 260 lijekova te različitih pomagala namijenjenih za najteže bolesnike.
“Uglavnom kad se uvode novi lijekovi, u zadnje vrijeme vidjela sam da je riječ najčešće o onkološkoj, biološkoj terapiji za teže bolesti, imunološke, onkološke i rijetke bolesti”, rekla je Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.
Ove mjere će najviše obuhvatiti socijalno ugrožene skupine i umirovljenike čiji je sindikat lobirao u Saboru za ubacivanje cenzusa u proračun. Prosječna mirovina je na 2.800 kuna, a granica siromaštva oko 3.000 kuna. Samo oko 140 tisuća umirovljenika bi moglo dobiti besplatno dopunsko osiguranje. No i to je daleko od granice siromaštva.
“Nažalost, bolje išta nego ništa. Moje je osobno mišljenje da je to malo i to premalo, ali dobro dođe umirovljeniku”, kaže Asja Tomin, potpredsjednica Sindikata umirovljenika RH.
Udruga pacijenata pozdravlja mjeru koja pomaže onima kojima pomoć treba. No i ova mjera teška desetine milijuna kuna ide iz džepova hrvatskih građana.
“Važno je reći kako osiguranje nije besplatno, već netko plaća za njih. Objektivno je veliki broj takvih slučajeva, odnosno osiguranika koji ne mogu sami sebi plaćati zdravstveno osiguranje”, ističe predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić.
Ekonomski analitičari ističu kako je riječ o redovnom usklađivanju javnih financija. Povećanje cenzusa sa sobom nosi i negativnu posljedicu jer znači povećanje praga, a i pravo je pitanje kvalitete koja se dobije za plaćanje obveznog, ali i dopunskog osiguranja.
“Sad je veći prag za premiju osiguranja koju plaća država. Pravo pitanje je koliko je naše obvezno zadravstveno osiguranje kvalitetno koje mi plaćamo 16% naše plaće ili oko 1400 kuna”, rekao je Paško Burnać sa splitskog Ekonomskog fakulteta.
Pitanje kvalitete usluga neće riješiti ni reforma zdravstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!