Nema osobe koja ovih dana barem jednom nije čula da je nešto protivno Ustavu. Tumačile su se obveze predsjednika RH koje propisuje Ustav, ali i čuli komentari da on po nekim pitanjima nije jasno definiran. Podsjetili smo se stoga tko su tvorci temeljnog dokumenta hrvatske države i kako se on stvarao i mijenjao tijekom godina.
Temeljni akt hrvatske države donesen je 22. prosinca 1990. Izglasao ga je Hrvatski sabor, a s obzirom na to da se glasanje odigralo uoči Božića, često se naziva i ‘Božićnim Ustavom’. Originalni tekst imao je 142 članka u 9. dijelova, no tijekom godina broj članaka se izmjenama ipak povećao.
Rad na novom Ustavu započeo je još u ljeto 1990., točnije u srpnju, kada je Predsjedništvo Republike Hrvatske donijelo odluku kojom se Saboru predlaže donošenje novog Ustava, a on je trebao odraziti volju građana izraženu na prvim višestranačkim izborima te biti izraz političkih nazora i težnji većine pučanstva.
Smjernice za izradu novog Ustava izložio je Franjo Tuđman, a na njemu su radile Komisija za ustavna pitanja Sabora i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike. Malo je poznato to da je prvi nacrt Ustava, tzv. Krčki nacrt u kolovozu 1990. u Malinskoj na otoku Krk izradila radna skupina saborske Komisije za ustavna pitanja, u kojoj su bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković. Prema dostupnim informacijama, više od 70 posto ‘Krčkog nacrta’ završilo je u finalnom tekstu ‘Božićnog Ustava’.
Saborskoj Komisiji za ustavna pitanja svoje su prijedloge dali građani, mjesne zajednice, skupštine općina, političke stranke, stručna i druga udruženja te vjerske zajednice, piše tportal.
Uz to, na izradi prvog Ustava radila je Ustavotvorna komisija okupivši više od 200 ljudi iz svih društvenih slojeva, no samo 152 njih aktivno je radilo na sastavljanju teksta. Iz te komisije proizašla je radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić.
Konačni tekst prijedloga Ustava priredila je Redakcijska skupina u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove, odnosno preambulu, napisao je osobno Franjo Tuđman.
Izmjene Ustava tijekom godina
Do prvih izmjena u Ustavu došlo je 1997. Naime, 1990., kada je donesen Božićni Ustav, Hrvatska je još uvijek službeno bila u sastavu SFR Jugoslavije te su neke odredbe prvog Ustava spominjale i bivšu državu. Tako je primjerice u članku 140. Ustava bilo propisano da Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFR Jugoslavije sve do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odluči drukčije. Taj je članak, odlukama o samostalnosti i raskidu državnopravnih veza s Jugoslavijom, prestao važiti, no trebalo ga je ukloniti i iz teksta Ustava.
Izmjenama 1997., međutim, dodano je da se zabranjuje pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u savez s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno do nekih balkanskih državnih saveza u bilo kojem obliku.
Uz to, izmjenama je Narodna banka RH preimenovana u Hrvatsku narodnu banku, a taj naziv nosi i danas. Sabor RH preimenovan je u Hrvatski državni sabor, a u izvršne osnove uvedeno je spominjanje donošenja Božićnog Ustava te Domovinskog rata.
Ukinut polupredsjednički sustav
Možda još važnije promjene Ustava dogodile su se 2000., nakon Tuđmanove smrti i pobjede ‘šestorke’ na izborima. Polupredsjednički sustav zamijenjen je čistim parlamentarnim sustavom. Uz to, ponovno je promijenjeno ime Sabora te se on od 2000. zove Hrvatski sabor, što je ime koje nosi i danas. Sabor je još uvijek bio dvodoman, no uloga Županijskog doma je redefinirana – mogao je suodlučivati o zakonima koji se odnose na pitanja ljudskih prava, izborni sustav te na djelokrug tijela državne uprave, no veto mu je ograničen samo na slučaj povrede prava jedinica lokalne i regionalne samouprave u zakonima koje nije donio sa Zastupničkim domom.
U Ustav je prvi put uveden pojam područne, odnosno regionalne samouprave, a u temeljne vrednote uvedena je i ravnopravnost spolova. Uz to, uvrštena je odredba o pozitivnoj diskriminaciji, prema kojoj se za manjine zakonom može pored općeg biračkog prava osigurati i posebno biračko pravo. Prema novim odredbama Ustava, Sabor je morao raspisati referendum o važnijim pitanjima ako to potpisima zatraži 10 posto birača.
Sabor postao jednodoman
Nove izmjene Ustava dogodile su se već 2001., kada je ukinut dvodomni Sabor, odnosno Županijski dom.
Prošlo je više od devet godina do novih izmjena Ustava, ponukanih ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Naime dio izmjena Ustava predložila je tadašnja vlada Jadranke Kosor, a ostale dio saborskih zastupnika. Izmjene su donesene 16. lipnja 2010., a o njima se između vladajućih i oporbe mjesecima pregovaralo.
Između ostalog, izmjenama su ublaženi uvjeti za donošenje referendumske odluke. Umjesto dotadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće će biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu. Promjenom Ustava omogućena je primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se i prije ulaska u EU omogući izručenje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država na temelju međunarodnih ugovora.
Uz to, u preambulu Ustava uvrštene su sve 22 manjine, a na prijedlog Vlade izmijenjen je način glasanja o prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica. Prema izmjenama, Sabor, umjesto dotadašnjom dvotrećinskom, o tom pitanju odlučuje natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države. Ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, odluka se donosi dvotrećinskom većinom.
Ovim promjenama Ustava ukinuta je zastara za kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji, utvrdilo se i obvezno i svima dostupno opće obrazovanje, neovisnost Hrvatske narodne banke i Državne revizije, a i Sabor je ostao bez ovlasti u izboru članova Državnoga sudbenog vijeća (DSV) i Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) te prilikom imenovanja sudaca.
Koplja su se ipak najviše lomila oko glasanja dijaspore. HDZ i vladajuća većina predlagali su tada da se za 11. izbornu jedinicu uvede dopisno glasanje, što u oporbi nisu prihvatili jer su smatrali da Hrvatska za tako nešto ‘nije zrela’. Na kraju je dogovoreno da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj birati tri zastupnika te da će ubuduće glasati isključivo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Uvedeno je i to da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom glasova saborskih zastupnika te da sudac kojemu je istekao mandat može ostati na toj dužnosti do šest mjeseci nakon njegova isteka. Vladajući su predlagali da sudac može ostati na dužnosti sve do izbora novog, no oporba se s takvim prijedlogom nije složila.
Pravo na pristup informacijama postala je ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja te je dobio imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici, piše tportal.
Referendum o braku potaknuo nove izmjene Ustava
Posljednji put Ustav je promijenjen nakon referenduma o braku u prosincu 2013. godine. Tada je, naime, izmijenjen članak 62. Ustava tako da se određuje da je ‘brak životna zajednica žene i muškarca
Nikad izglasane izmjene Ustava
O novim dopunama i izmjenama Ustava počelo se razgovarati u posljednjem, tek raspuštenom sazivu Sabora, točnije 2022., no iako je rasprava o tome provedena u Saboru, nikad se nije glasalo jer vladajući HDZ nije uspio osigurati dvotrećinsku većinu glasova.
Naime HDZ je, između ostalog, predlagao da za raspisivanje državnog referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača. Jednako tako, predlagala se izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.
Predloženo je i da se ograniči o kojim se pitanjima može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u člancima 1. i 3. Ustava. Uz to, Ustavni sud dobio bi ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske. Ustavni sud također bi, sukladno novoj ovlasti, mogao ocjenjivati ustavnost referendumskog pitanja i prije nego što se počnu prikupljati potpisi.
S druge strane, lijeva oporba predlagala je da se u Ustav unese pravo na pobačaj, što u HDZ-u nisu mogli prihvatiti pa do izmjena nije došlo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!