Izmjene kaznenog zakona kojima se prvi puta u Hrvatskoj uvodi femicid kao posebno kazneno djelo, trenutno su u javnoj raspravi. U javnosti se već pojavio niz polemika. Ženske udruge, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i stručnjaci se slažu u jednom - ovo kazneno djelo morat će se još doraditi.
Uvođenje femicida u Kazneni zakon mnogi su pozdravili, no zbog jednostavne definicije teškog ubojstva bliske ženske osobe, sudac Vrhovnog suda Damir Kos, smatra da bi ta odredba mogla pasti na Ustavnom sudu.
“Ravnopravnost među spolovima je tekovina Ustava, Europske konvencije, svih mogućih institucija koji štite sve osobe koje ne rade nikakvu diskriminaciju”, rekao je sudac Vrhovnog suda Damir Kos.
A Kos smatra da je spolna diskriminacija u ovom slučaju izvjesna.
“Onaj koji je ubio majku može biti osuđen na kaznu zakona do 40 godina, a onaj koji je ubio oca, na kaznu zakona do 20 godina…dakle, to je izvjesna diskriminacija”, dodao je.
Na ovaj konkretan primjer, odgovara mu jedna od članica radne skupine.
“Neće dobiti manje, niti više, deset godina ili dugotrajna kazna za oba kaznena djela”, rekla je Una Zečević Šeparović iz Inicijative #spasime.
Već sada u Kaznenom zakon postoji teško ubojstvo bliske osobe, ranije zlostavljane. Upravo to Kazneno djelo pokazalo je, smatraju u ministarstvu, koliko je bilo potrebno uvođenje femicida.
“U promatranom razdoblju od 2020. do 2023. godine, zabilježeno je jedanaest pravomoćnih presuda za kazneno djelo teškog ubojstva iz članka 111. točke 3. Kaznenog zakona, uključujući dovršeno kazneno djelo i pokušaj njegova počinjenja. U devet od navedenih jedanaest slučajeva žrtve su bile žene, što govori u prilog tome da se radi o modalitetu kaznenog djela teškog ubojstva koji nerazmjerno pogađa žene.”
No, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da trenutni prijedlog koji se svodi na jednu kraću formulaciju, izaziva niz spornih pitanja te upozorava da druge zemlje uređuju femicid puno šire i specifičnije.
“Uspostavljanju sustava sprječavanja femicida potrebno je pristupiti na temeljit i analitičan način kojim će se rodno senzibilizirani pristup uvesti u cjelokupni sustav prevencije i postupanje tijela kaznenog progona, proširiti pojmovnik Kaznenog zakona definicijama femicida i vrsti femicida, osigurati prikupljanje i stručnu analizu široke strukture podataka o rasprostranjenosti femicida i svim okolnostima počinjenja, predvidjeti intenzivnu međuresornu suradnju te uvesti redovite edukacije…”
Da zakonski predlog treba doraditi smatra i Una Zečević Šeparović.
“Prvu definiciju smo izbacili, no treba uvesti rodnu uvjetovanost nasilja…”, rekla je Una Zečević Šeparović.
I Profesor Kaznenog prava Aleksandar Maršavelski podržava uvođenje femicida, iako već imamo kazneno djelo ubojstva bliske osobe s istom kaznom zatvora.
“Jedino što će sudovi sada moći uzeti u obzir je otegotnu činjenicu da se radi o dva teška kaznena djela iako će se suditi samo za jedno od ta dva, dakle za teško ubojstvo ženske osobe, dakle taj femicid, ali mislim da je prije svega javna poruka koja se šalje da društvo neće tolerirati ovakve najteže oblike kaznenih djela nasilja nad ženama i da će to ipak imati nekakav utjecaj na javnost i na statističko praćenje femicida u Hrvatskoj”, rekao je profesorAleksandar Maršavelski.
I Maršavelski smatra da će se ovo kazneno djelo u raspravi morati još doraditi.
“Mislim da je problem novog kaznenog djela i to da se njime neće riješiti i neki problem ubojstava nad ženama koji je specifičan prema ženama, ali koji ne ulazi u bliske osobe, recimo kada se radi o isključivo seksualno uvjetovanim oblicima ubojstava kad žena nije htjela imati seksualni odnos s počiniteljem. To neće biti pokriveno ovim novim kaznenim djelom”, kazao je.
A iz Ministarstva pravosuđa poručuju kako će nakon završene javne rasprave, radna skupina razmotriti svaki komentar i primjedbu stručne i domaće javnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
