Kako znati koje suplemente vrijedi koristiti, a koji mogu biti čak i opasni

Osim onih standardnih - vitamina i minerala – ondje će vas dočekati i proizvodi poput kurkume, ribljeg ulja, probiotika i melatonina – kao i kombinacije koje navodno sagorijevaju masnoću (a ne mišiće!), liječe erektilnu disfunkciju i poboljšavaju pamćenje.

Silnim mogućnostima tu nije kraj. Brojne objave na društvenim mrežama tvrde da će neki revolucionarni dodatak ili režim pomoći da se riješite “kortizolsog trbuha”, zaštitite od gripe ili “resetirate” hormone.

Manjak regulacije

Ali koliko toga zapravo trebamo kupiti u toj utrci da optimiziramo zdravlje i živimo najbolje verzije sebe? Sav taj šum oko suplemenata stvara konfuziju i anksioznost, zamagljuje znanstvene činjenice i otežava razlikovanje činjenica od želja.

U osnovi, ti proizvodi su namijenjeni da dopune vašu prehranu dodatnim “prehrambenim sastojcima.”

Zahvaljujući zakonu iz 1994. godine nazvanom Dietary Supplement Health and Education Act ili DSHEA, dodaci prehrani se u SAD-u reguliraju više kao podkategorija hrane, a ne lijekova.

To u biti znači da američka Agencija za lijekove (FDA) nema ovlasti odobriti dodatke prije nego što stupe na tržište, za razliku od lijekova, koji moraju biti pokazani kao sigurni i učinkoviti u kliničkim ispitivanjima, piše CNN.

"DSHEA je trenutni okvir u kojem se prodaju svi dodaci prehrani,“ rekao je zagovornik sigurnosti suplemenata dr. Pieter Cohen na podcastu Chasing Life, vodio ga je glavni medicinski dopisnik CNN-a dr. Sanjay Gupta.

Zakon je djelomično omogućio "eksploziju" industrije dodataka prehran, i to od približno 4000 proizvoda 1994. na oko 90 000 2017., prema procjenama u jednom radu iz 2022. u časopisu AMA Journal of Ethics.

FDA može reagirati tek kad suplementi dođu na tržište

"Zakon iz 1994. u početku je bio osmišljen tako da da bolje regulira vitamine i minerale,“ objasnio je Cohen, izvanredni profesor medicine na na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard i internist u Cambridge Health Alliance, gdje vodi Program za istraživanje dodataka prehrani.

"Nažalost, ta ista struktura je proširena da obuhvati sve vrste botaničkih proizvoda; mnoge vrste ekstrakata, recimo ekstrakt kravlje štitnjače; žive mikroorganizme, poput bakterija i kvasca, koji se prodaju kao probiotici; proteinske prahove; aminokiseline. Sve je to stavljeno pod isti okvir i svi su nazvani ‘dodaci prehrani’ ili ‘prehrambeni sastojci’", kaže on.

FDA ima određenu moć da poduzme mjere protiv dodataka koji su nečisti ili nepravilno označeni, ali tek nakon što se pojave na tržištu. "FDA je u poziciji da traži probleme na tržištu tek nakon što se dodaci prodaju, i zatim pokušava identificirati proizvode, što je nevjerojatno teško, jer nemaju učinkovit sustav za otkrivanje štete, i zatim pokušati ukloniti te opasne proizvode,“ rekao je Cohen.

Istina o deklaracijama na dodacima prehrani

Unatoč regulativama, "to su kompanije koje nam prodaju što god odluče proglasiti i identificirati kao dodatak prehrani“, rekao je on. Nazvao je taj sustav "sustavom koji naglašava dostupnost i minimizira jamstva sigurnosti ili barem ostavlja sigurnost u sudu proizvođača".

Što onda potrošači trebaju učiniti prije kupnje takvih proizvoda? Cohen objašnjava što trebate znati o tvrdnjama proizvođača i nudi pet savjeta pri odlučivanju koje dodatke kupiti, zadržati ili odbaciti.

Kako FDA može, a kako ne može regulirati industriju dodataka ne pokriva ni pitanje što stvarno djeluje i što vam možda doista treba.

Neka istraživanja pokazuju da određeni dobro poznati vitamini ili minerali mogu pomoći kod određenih stanja, ali preporuke se često mijenjaju kako nove informacije izlaze na vidjelo. Kvalitetna klinička ispitivanja su skupa i teško ih je provesti (ili se podaci prikupljaju epidemiološkim studijama, pa uzročnost ne može biti definitivno utvrđena); rijetko se provode za manje poznate (ili miješane) dodatke.

Uobičajene oznake na američkim dodacima nalaze se u svojevrsnoj sivoj zoni, a prosječni potrošač možda ni ne zna da bi trebao "čitati između redova".

Na deklaraciji je dopušteno navesti tvrdnju o učinku dodatka na strukturu ili funkciju tijela (na primjer: "pomaže u poboljšanju fleksibilnsti“). Ali "ne smije se tvrditi kako dijagnosticira, ublažava, liječi, liječi ili spječava određenu bolest ili skupinu bolesti,“ prema DSHEA.

Zakon dopušta proizvođačima da iznose tvrdnje iz sive zone koje se odnose na zdravlje, pod uvjetom da jasno naznače kako te tvrdnje nije ocijenila FDA.

Evo i savjeta kako se snaći u moru dodataka prehrani i odlučiti koji je dobar za vas.

Tražite pečat kvalitete

FDA ima određena pravila dobre proizvodne prakse, ali prema Cohenu nedostaje joj nadzor koji bi osigurao da sadržaj bočice odgovara deklaraciji. Zato je ključno pažljibo birati dodatke prehrani.

"Bacite sve dodatke koji nemaju službene pečate NSF (NSF International) ili USP (US Pharmacopeia)", savjetuje Cohen, misleći na dvije neovisne neprofitne agencije koje testiraju i certificiraju dodatke.

"FDA ne testira dodatke prije nego što se počnu prodavati", rekao je. "Ako dodatak nije certificiran od strane kvalitetne treće strane poput NSF-a ili USP-a, ne možete znati što se zapravo nalazi u bočici."

Obje organizacije provode temeljitu kontrolu kvalitete proizvoda.

"Provjeravaju izvorne sastojke – tako da, kad potrošači kupuju online ili u trgovini, deklaracija točno odražava sadržaj proizvoda", rekao je Cohen u podcastu Sanjaya Gupte.

Još jedan pouzdan treći tester je ConsumerLab.com.

Ali imajte na umu: nijedna od tih organizacija ne testira učinkovitost – odnosno, djeluje li dodatak onako kako tvrdi.

"Ako se na deklaraciji kaže da je proizvod dobar za zdravlje crijeva ili za jačanje imuniteta – to ne provjeravaju te organizacije", rekao je Cohen. "One samo provjeravaju je li prah u bočici isti kao na etiketi."

Izbjegavajte proizvode s više sastojaka

Kod dodataka vrijedi pravilo: manje je više.

"Bacite sve dodatke na čijoj etiketi stoje dva ili više biljnih sastojaka", rekao je Cohen.

"Proizvođači nisu dužni otkriti detalje svakog sastojka ako u istom dodatku kombiniraju više biljnih tvari", rekao je. Na primjer, možda nećete znati omjere sastojaka, njihovu svježinu ni način pripreme.

"Jedini način da budete sigurni u informacije na etiketi jest da birate dodatke s jednim sastojkom", dodao je.

Budite skeptični prema nejasnim tvrdnjama

Kod kupovine dodataka, izbjegavajte one koji koriste neodređene tvrdnje poput "jača imunitet" ili "poboljšava pamćenje", rekao je Cohen.

"Te tvrdnje FDA ne provjerava, a proizvođači nisu dužni provoditi istraživanja kako bi dokazali bilo kakvu korist prije nego što proizvod stave na tržište", primijetio je.

Najbolje je, kaže Cohen, izbjegavati dodatke s takvim tvrdnjama i umjesto toga "tražiti pouzdane, neovisne izvore informacija, poput Ureda za dodatke prehrani Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH)."

Provjerite rok trajanja

Dodaci mogu izgubiti djelotvornost – ili se, poput ribljeg ulja, čak i pokvariti.

"Bacite svaki dodatak kojem je istekao rok trajanja", rekao je Cohen.

"Dodaci kojima je istekao rok vjerojatno neće sadržavati točnu količinu aktivnih sastojaka kao što je navedeno na etiketi", pojasnio je.

Slijedite upute liječnika

Važno je redovito uzimati dodatke koje vam je propisao liječnik. Nakon godišnjeg pregleda, liječnik vam može reći, na temelju krvnih nalaza, da vam treba više željeza, vitamina B12 ili vitamina D.

"Uzimajte sve dodatke koje vam preporuči liječnik", rekao je Cohen.

"Mnogi vitamini i minerali ključni su u liječenju različitih zdravstvenih stanja, pa ako vam liječnik preporuči neki dodatak, uzimajte ga redovito", dodao je.

Trebate li uopće dodatke prehrani?

Većina zdravih ljudi vjerojatno ne treba čak ni multivitamin, kaže Cohen.

"Moje kliničko iskustvo pokazuje da ljudi – bez obzira na prehrambene navike – unose dovoljno vitamina i minerala, osim ako nisu na izrazito restriktivnoj dijeti", rekao je za Guptu.

"Čak i ako jedu većinom industrijski prerađenu hranu ili sami uzgajaju sve što jedu, zahvaljujući dodacima u prehrambenom sustavu ne viđam ozbiljne vitaminske deficite u svojoj praksi."

Naravno, prije nego što počnete uzimati neki dodatak, nije loše posavjetovati se s liječnikom – i svakako mu reći koje dodatke već uzimate. Neki mogu stupiti u interakciju s lijekovima, a neki nisu prikladni za osobe s određenim zdravstvenim stanjima.