Pravilno postupanje unutar prvih 60 minuta srčanog udara može spriječiti dugoročne negativne učinke na zdravlje, ali i život pacijenta. Dospije li osoba koja je upravo doživjela srčani udar u bolnicu unutar prvih sat vremena i liječnici odmah započnu s liječenjem, pacijent može očekivati gotovo potpuni oporavak.

Tzv. “zlatni sat” period je koji pacijentu pruža mogućnost preživljavanja i bolju kvalitetu života nakon preživljenog srčanog udara. Drugim riječima, “zlatni sat” je kritično vrijeme, a kad je u pitanju srčani udar “vrijeme je mišić”, tvrde liječnici.

Da biste posljedice srčanog udara sveli na najmanju moguću mjeru od životne je važnosti stići u bolnicu čim prije.

Zato se osoba čim dospije do zdravstvene ustanove (vozilo hitne pomoći ili bolnica) spaja na EKG monitor radi procjene srčanog ritma. Tako se u slučaju abnormalnog ritma odmah može pružiti pomoć ili upotrebom elektro kardioverzije ili primjenom određenog lijeka.

Odmah reagirajte na ove znakove:

Osjećaj težine ili pritiska u grudima ili osjećaj pečenja u grudima dok ste u mirovanju ili pri minimalnom naporu. Često ga prate nemir, znojenje, osjećaj boli u donjoj čeljusti, leđima i lijevoj ruci.

Nemogućnost hvatanja daha bez popratne nelagode u prsima, osobito kod ljudi koji boluju od dijabetesa.

Bol i nadutost u trbušnoj šupljini. Obično su ovi simptomi vezani uz druge zdravstvene poteškoće, ali ukoliko su intenzivniji nego što je uobičajeno i povezani s drugim simptomima srčanog udara, ni slučajno ih nemojte zanemariti.

Što trebate poduzeti?

Ne zanemarujte simptome i ne liječite ih samostalno – bol u prsima nije isto što i menstrualna bol!

Odmah zovite 112

U najkraćem mogućem roku budite u bolnici, najbolje je kolima Hitne pomoći.

Budite spremni!

Uvijek imajte brojeve Hitne pomoći i obližnjih bolnica pohranjene u mobitelu, tako da ih možete nazvati u slučaju potrebe. Pokušajte doći do najbliže bolnice koja ima odjel kardiologije što je prije moguće – ne vozite sami da ne biste naudili sebi i drugima.

Najbolje je zvati Hitnu pomoć jer liječnici vam već putem do bolnice mogu pomoći te obavijestiti bolnicu da je na putu pacijent sa srčanim udarom.

Spriječite najgori scenarij

Usvojite zdrave životne navike. Svi čimbenici rizika za srce, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, povišenog kolesterola, pretilosti, sjedećeg načina života, pušenja, tihi su ubojice jer ne uzrokuju simptome koji stvaraju kod osobe osjećaj straha za vlastiti život pa ih većinu vremena zanemarujemo. Redoviti godišnji sistematski pregled svatko bi trebao raditi, piše Ordinacija.hr.