Stručnjaci zbog naizgled bezopasne navike poslali upozorenje: "Izloženi smo opasnim kemikalijama"

Obroci za mikrovalnu pećnicu praktičnost su kojoj je teško odoljeti u užurbanom danu. No mogli bi potajno nanositi veliku štetu našem zdravlju i okolišu, upozorava novo izvješće.

Dokument Greenpeace Internationala analizira 24 nedavne znanstvene studije o skrivenim zdravstvenim rizicima gotovih jela pakiranih u plastiku.

Prikazuje sumornu sliku: stotine tisuća sitnih plastičnih čestica koje prelaze u našu hranu zajedno s opasnim kemikalijama koje bi mogle imati dalekosežne zdravstvene posljedice.

„Ljudi misle da donose bezopasnu odluku kada kupuju i zagrijavaju obrok pakiran u plastiku“, kaže Graham Forbes, voditelj globalne kampanje za plastiku pri Greenpeaceu SAD.

„U stvarnosti smo izloženi koktelu mikroplastike i opasnih kemikalija koje nikada ne bi smjele biti u ili blizu naše hrane.“

A onečišćenje ne prestaje u našim tijelima. Plastične posude i folije za hranu zagađuju tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa – od vađenja fosilnih goriva do energetski intenzivne proizvodnje i konačnog odlaganja.

Kada dođe vrijeme da se ta plastika za jednokratnu uporabu baci, njezini višeslojni materijali otežavaju recikliranje. Kako se razgrađuju u mikro- i nanoplastiku, ti sitni fragmenti nakupljaju se u tlu, rijekama i oceanima, štete životinjama i ponovno ulaze u naš prehrambeni sustav, prenosi Euronews.

Čak i kada uđu u kružno gospodarstvo, plastika gubi na kvaliteti i može ponovno ispuštati opasne aditive u nove proizvode.

Jesu li plastični gotovi obroci sigurni za zagrijavanje i konzumaciju?

Praktični prehrambeni proizvodi označeni kao „sigurno za mikrovalnu pećnicu” možda potrošačima daju lažan osjećaj sigurnosti, upozorava izvješće.

Oznaka se, tvrde autori, općenito odnosi na strukturnu stabilnost posude – a ne na to oslobađa li mikroplastiku ili kemijske aditive u hranu.

Jedna studija utvrdila je da se između 326.000 i 534.000 mikro- i nanoplastičnih čestica oslobađa u simulante hrane nakon samo pet minuta zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici. Nanoplastika je dovoljno mala da potencijalno može ući u organe i krvotok.

Također je poznato da plastika sadrži više od 4.200 opasnih kemikalija. Većina njih nije regulirana u ambalaži za hranu, a neke se povezuju s rakom, neplodnošću, hormonskim poremećajima i metaboličkim bolestima, navodi se u izvješću.

Najmanje 1.396 kemikalija iz plastike u kontaktu s hranom otkriveno je u ljudskim tijelima, a sve je više dokaza koji povezuju izloženost s neurorazvojnim poremećajima, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću i dijabetesom tipa 2.

Više temperature, dulje vrijeme zagrijavanja, istrošene posude i masna hrana – koja apsorbira više kemikalija – značajno povećavaju količinu plastičnih čestica i aditiva koji prelaze u obroke, prema izvješću.

Regulatorne smjernice o mikroplastici koja se oslobađa iz ambalaže za hranu globalno su nedostatne, navodi se u izvješću, dodajući da je poricanje industrije pridonijelo regulatornim odgodama.

Zabrinutost u Europi

U Europskoj uniji, primjerice, plastika koja dolazi u kontakt s hranom regulira se na temelju „graničnih vrijednosti migracije” za poznate kemijske tvari, na temelju savjeta Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), no trenutačno ne postoje posebni pragovi za mikroplastične čestice.

U e-poruci upućenoj Euronews Greenu, EFSA navodi da je „svjesna rastuće zabrinutosti u vezi s migracijom mikroplastike iz ambalaže za hranu”, nakon što je to pitanje još 2021. označila kao prioritet.

Od tada, navodi agencija, ističe nedostatke u znanju u prehrambenoj industriji, uključujući potrebu za usklađenim metodama ispitivanja i sveobuhvatnim podacima o izloženosti duž cijelog prehrambenog lanca, kao i temeljitim procjenama zdravstvenih rizika.

Također naglašava važnost razumijevanja kako prerada hrane i ambalaža pridonose oslobađanju mikro- i nanoplastike.

Nakon nedavnog pregleda znanstvene literature o toj temi, EFSA upućuje na nedostatke u podacima koje treba popuniti, uključujući proučavanje izloženosti mikro- i nanoplastici iz materijala u kontaktu s hranom kako bi se mogle utvrditi sigurne razine migracije.

Trenutačno je u tijeku procjena potencijalnih zdravstvenih rizika koje mikroplastika u hrani, vodi i zraku predstavlja za ljude, a provodi je EFSA na zahtjev Europskog parlamenta. Rezultati se očekuju krajem 2027. godine.

Onečišćenje plastikom brzo raste

Globalna proizvodnja plastike trebala bi se više nego udvostručiti do 2050. godine, a plastična ambalaža čini velik dio te slike. Trenutačno čini 36 posto sve plastike, pokazuje analiza Međunarodne agencije za energiju.

Tržište gotovih jela pakiranih u plastiku, koje već vrijedi više od 160 milijardi eura, trebalo bi porasti na gotovo 300 milijardi eura do 2034. godine, kako potrošači i dalje traže praktičnost, pokazalo je istraživanje globalne konzultantske tvrtke Towards FnB.

Godine 2024. globalno je proizvedeno 71 milijun tona gotovih jela, što u prosjeku iznosi 12,6 kg po osobi, prema istraživanju tržišta koje je objavio Statista.

Greenpeace tvrdi da bi plastika u kontaktu s hranom trebala biti obuhvaćena strožim globalnim kontrolama u nadolazećem Globalnom sporazumu UN-a o plastici, uključujući postupno ukidanje opasnih aditiva, umjesto oslanjanja na recikliranje na kraju životnog ciklusa.

„Rizik je jasan, ulozi su visoki i vrijeme za djelovanje je sada“, kaže Forbes.