Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita u siječnju 2016. iznosila je 272,1 milijardu kuna. Uz mjesečni pad od 2,3 milijarde kuna (0,9%), vrijednost ukupnih kredita tako je u odnosu na isti mjesec 2015. godine niža za 12,5 milijardi kuna odnosno 4,4%, pokazuju posljednji podaci HNB-a.
Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u siječnju pridonio je pad valutnih kredita (koji uključuju i kunske uz valutnu klauzulu) dok su čisti kunski krediti zabilježili rast. Kunski krediti su tako krajem siječnja uz pad na mjesečnoj razini od 570,5 milijuna kuna (0,7%) iznosili 78,5 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015. čisti kunski krediti su porasli za 3,5 milijarde kuna (4,6%), čime su nastavili trend rasta godišnjih stopa koji traje od listopada 2014. S druge strane, valutni krediti su krajem siječnja uz mjesečni pad od 1,8 milijardi kuna (0,9%) iznosili 193,6 milijardi kuna. U usporedbi sa siječnjem 2015. valutni krediti niži su za preko 16 milijardi kuna (7,6%) čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida datira od rujna 2012. godine, navode analitičari RBA.
Preko 70 posto kredita u stranoj valuti
S obzirom da se krajem siječnja preko 71% ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,5% odnosno 6,3%).
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države. Krediti sektoru poduzeća tako su i u siječnju nastavili s trendom razduživanja na godišnjoj razini koji datira od sredine 2012. Uz mjesečni rast od 334 milijuna kuna (0,4%), krediti poduzećima su krajem siječnja iznosili 87,6 milijarde kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 5,1 milijardu kuna (5,5%).
Krediti stanovništvu (s udjelom u ukupnim kreditima od 45%) krajem siječnja su iznosili 122 milijarde kuna. Ova skupina kredita je uz mjesečni pad od 2,5 milijarde kuna (2%), zabilježila pad i na godišnjoj razini od preko 7,4 milijarde kuna (5,7%), potvrđujući kontinuirano razduživanje na godišnjoj razini već sedmi mjesec zaredom. S udjelom od 19,7% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem siječnja su uz mjesečni rast od 154 milijuna kuna (0,3%) dosegnuli 53,5 milijarde kuna. Na godišnjoj razini su porasli za 540 milijuna kuna (1%).
“Uz još uvijek nepovoljna kretanja na tržištu rada, u ovoj godini ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva, a završetak procesa razduživanja moguće je očekivati tek s početkom ciklusa rasta zaposlenosti. Istovremeno, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnošću jeftinijeg zaduživanja na inozemnom tržištu”, prognoziraju analitičari RBA.
