Globalno tržište vina poraslo je prošle godine gotovo 11 posto, zahvaljujući većoj količini vina konzumiranoj ali i proizvedenoj u Kini, objavila je Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV).
Ukupna je vrijednost tržišta vina u 2015. iznosila 28,3 milijarde eura a Francuska je zadržala poziciju uvjerljivo najvećeg izvoznika iskazano vrijednošću tržišnog udjela, koji je iznosio 29 posto odnosno 8,2 milijarde eura.
Mjereno obujmom izvoza Francuska je zauzela treće mjesto, s izvezenih 14 milijuna hektolitara vina. To ukazuje na visoku kvalitetu francuskih vina koja postižu višu cijenu od konkurencije, navodi AFP.
Prvo je mjesto u svijetu po obujmu izvoza zauzela Španjolska s 24 milijuna hektolitara, ali je po vrijednosti tržišnog udjela – od 2,64 milijarde eura – pala na treće mjesto, zbog relativno niske cijene izvezenih vina.
VEZANE VIJESTI
Poziciju drugog izvoznika vina u svijetu po vrijednosti tržišnog udjela zauzela je Italija, s 5,3 milijarde eura i udjelom od 19 posto. Obujam izvoza smanjen je pak dva posto, na 20 milijuna hektolitara, navodi OIV. Posebno ističu sve važniju ulogu Kine za poticanje globalnog rasta konzumacije i proizvodnje vina.
Najveći su konzumenti vina u svijetu Amerikanci, koji su prošle godine popili 31 milijun hektolitara vina, jedan posto više nego u godini ranije. Najviše je pak – za 3,2 posto – povećana konzumacija vina u Kini, koja je time zauzela peto mjesto, s procijenjenih konzumiranih 16 milijuna hektolitara vina. Tome valja dodati i činjenicu da je Kina u promatranom razdoblju značajno povećala površinu pod vinogradima, za 34 tisuće hektara, dok su je ostale zemlje proizvođači uglavnom blago smanjile, navode u OIV-u.
“Kina je i dalje glavni pokretač rasta globalne industrije vina”, zaključio je u ponedjeljak na pariškoj konferenciji za novinare prilikom predstavljanja izvješća ravnatelj OIV-a Jean-Marie Aurand.
U Hrvatskoj 41 tisuća proizvođača vina, pod vinogradima 20.885 ha
Bazno istraživanje o strukturi vinograda u 2015., koje je proveo Državni zavod za statistiku (DZS), pokazuje da je u Hrvatskoj ukupno 41.188 proizvođača vina, pod vinogradima je 20.885,2 hektara, a prema sortama vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti najviše je površina pod graševinom, plavcem malim i istarskom malvazijom.
Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u prošloj godini bilo 41.188 proizvođača vina koji su raspolagali s 20.885,2 hektara vinograda, pri čemu je 18.620,5 hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštičenom oznakom izvornosti (ZOI). Od ukupnog broj proizvođača vina, njih 14.988 ima manje od 0,10 ha, odnosno ukpuno raspolažu s 965,6 hektara.
Najveći broj vinogradara, njih 20.337, raspolaže s površinom od 0,1 do 0,49 hektara, odnosno ukupno imaju 4.235 hektara. Između 0,50 i 0,99 hektara ima 2.858 vinogradara koji raspoložu s ukupno 1.978,3 hektara, s površinom od 1 do 2,99 hektara ima 2.264 proizvođača. Samo 148 proizvođača ima 10 i više hektara pod vinogradima, odnosno raspolažu s ukupno 7.160,8 hektara.
Iz DZS-a napominju kako se bazna istraživanja o strukturi vinograda u EU provode svakih pet godina, a počela su se provoditi u 1979. i obvezatna su za sve države članice koje imaju 500 ili više hektara vinograda pod uvjetom da je proizvodnja uglavnom namijenjena tržištu.
S obzirom da su godišnjim statistikama obuhvaćene sve proizvodne površine, ukupna je istraživana površina manja od ukupne površine vinograda registrirane u redovitim godišnjim statistikama, navode statističari. Prema rezultatima istraživanja, u strukturi vinograda najviše je vinskih sorti vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) pod graševinom (24,7 posto), plavcem malim i malvazijom istarskom (9,1 posto), dok ostale sorte vinove loze zauzimaju 57,3 posto površine. Tako je pod graševinom 4.589,9 hektara, plavcem malim 1.697,3, a malvazijom istarskom 1.683,9 hektara.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
