Ukupni depoziti građana i poduzeća iznosili su u srpnju, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 260,1 milijardu kuna, što je za 4,7 milijardi ili 1,9 posto više nego u lipnju, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Ukupni depoziti, koje čine depozitni novac te oročeni štedni kunski i devizni depoziti, porasli su i na godišnjoj razini, pa su u usporedbi s lanjskim srpnjem bili veći za 6,2 posto ili 15,1 milijardu kuna.
Pritom su valutni štedni i oročeni depoziti krajem srpnja dosegnuli 168,6 milijardi kuna, što je 1,3 posto više nego u lipnju, a 2,7 posto više nego u srpnju prošle godine.
Kunski su depoziti, pak, dosegnuli 36 milijardi kuna, što je 1,2 posto više nego u lipnju.
Tako su ukupni depoziti krajem srpnja iznosili 204,6 milijardi kuna, što je 1,3 posto više na mjesečnoj, a 3,3 posto više na godišnjoj razini.
“Kako devizni depoziti čine preko 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, jačanje kune u odnosu na euro, odnosno pad prosječnog tečaja eura prema kuni u lipnju za 1,2 posto na godišnjoj razini ublažio je godišnji rast ukupnih depozita iskazanih u kunama”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.
Promatrano prema sektorima, štedni i oročeni depoziti stanovništva, koji čine više od 80 posto ukupnih depozita krajem srpnja zadržali su se na razini od gotovo 164 milijarde kuna.
“Uz mjesečnu stagnaciju, štedni i oročeni depoziti stanovništva zabilježili su i šesti mjesec zaredom pad na godišnjoj razini – za 2,1 milijardu kuna ili 1,3 posto”, navodi se u analizi.
Istovremeno su štedni i oročeni depoziti poduzeća, uz mjesečni rast od 2,1 milijarde kuna ili 7,2 posto, krajem srpnja iznosili gotovo 32 milijarde kuna.
U odnosu na isti mjesec 2015., ukupni depoziti poduzeća su viši za 7,9 milijardi kuna ili 33 posto, što je, navode analitičari RBA, dijelom posljedica transakcije vezane uz kupoprodaju TDR-a odnosno deponiranja novca u hrvatske banke.
