Sberbank objasnio zašto još nije dao kredit Agrokoru

Ekonomija 14. tra 201710:30 > 10:36
© Heinz-Peter Bader / Reuters

Mario Henjak, predsjednik Uprave hrvatske podružnice ruskoga Sberbanka pojasnio je razloge zbog kojih ih nema u prvoj tranši, te stajališta u vezi s daljnjim kreditiranjem Agrokora.

Vladin povjerenik Ante Ramljak je, podsjetimo, u četvrtak kazao da je od četiri banke pribavio kredit od 80 milijuna kuna za plaće i dobavljače.

“Sberbank je prije nekih mjesec dana upravo u funkciji stabilizacije poslovanja posudila Agrokoru 100 mil. eura za plaćanje dobavljača, poreza i isplatu plaća. To je dalo kompaniji priliku za predah i stabilizaciju i utoliko je taj kredit bio prvi korak prema zakonu o izvanrednoj upravi koji je sada na snazi”, rekao je Mario Henjak, sugerirajući da je Sberbankov zahtjev da i taj kredit bude tretiran s prednošću namirenja opravdan.

“Svi razumiju našu poziciju i jasno je da je taj kredit odobren u vrijeme velike krize Agrokora. Direktno je utjecao na stabilizaciju poslovanja”, podcrtao je Henjak koji se nada da će s izvanrednim povjerenikom u tom pogledu usuglasiti stavove na način da će banka sudjelovati u budućim tranšama svježeg novca, javlja Poslovni dnevnik.

Utanačen tekst sporazuma vezan uz problem (regresnih) mjenica

Domaći dobavljači, pak, utanačili su tekst sporazuma vezan uz problem (regresnih) mjenica, prema kojemu bi se za vrijeme trajanja izvanredne uprave u Agrokoru kreditne institucije i faktoring društva koja pristupe sporazumu “obvezali suzdržavati se od pokretanja i vođenja postupaka prisilne naplate temeljem mjenica izdanih od strane Agrokora i njegovih kompanija, a protiv dobavljača kao mjeničnih dužnika”. U međuvremenu bi i jedni i drugi kao vjerovnici Agrokora trebali raditi na iznalaženju rješenja prihvatljiva objema stranama, što u konačnici znači da obveze podmiri glavni mjenični dužnik – dakle, Agrokor, odnosno njegova ovisna društva. Međutim, u bankarskim redovima neslužbeno će reći kako se regresno pravo i naplata po toj osnovi (od dobavljača kao rezervnih dužnika) ne bi smjelo dovesti u pitanje.

Umjesto toga, drže da bi se rješenje možda trebalo tražiti u odobrenju kredita mjeničnom dužniku (tvrtki dobavljaču), nakon čega bi se tražbina usmjerila prema glavnom, izvornom dužniku. Dobavljači su svjesni da to znači nemali diskont i mnogi nastoje ishoditi što bolje pozicije prije negoli im pregovaračke pozicije dodatno oslabe, a što se čini izvjesnim. Prema svemu sudeći, s vremenom će ipak morati smanjiti očekivanja, piše Poslovni.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.