Ante Ramljak ima sve manje vremena za pribavljanje 100-njak milijuna eura kredita kako bi mogao održati Agrokorove tvrtke iznad vode i nastaviti s restrukturiranjem. Nekoliko je mogućih scenarija za novo zaduženje – par stotina milijuna eura mogu mu posuditi domaće banke, uskočiti može i ruski Sberbank, ali i razni fondovi rizičnog kapitala.
Kao jedno od rješenja spominjao se i kredit HBOR-a. Šanse da državna razvojna banka kreditira tekuće poslovanje privatne tvrtke pod državne upravom minimalne su. Takav kredit Europska komisija smatrala bi nedozvoljenom državnom potporom, i iako bi se vjerojatna takva složena shema i u stvarnosti mogla provesti unatoč srdžbi Bruxellesa, nameće se pitanje osiguranja kredita, odnosno zaloga, piše tportal.hr.
VEZANE VIJESTI
Što se tiče scenarija u kojem Agrokor kreditiraju domaće banke, treba znati da su one ograničene regulativom Europske unije i Hrvatske narodne banke, tj. da su vrlo blizu limitima kredita koje mogu dati i državi i pojedinom klijentu. “Nemoguće je očekivati da bi se komercijalne banke u Hrvatskoj još više izlagale riziku države”, rekao je tportalu ekonomist Damir Novotny.
Stoga se kao logičan izbor nameće Sberbank. Ta banka posluje u Rusiji, pa ne potpada pod lokalnu i europsku regulativu, a i već je se napola spremila za polovičan otpis Agrokorovih dugova. Ramljak je potvrdio je kako je s njima ponovno ušao u pregovore i kako bi mu dobro došlo svježih 250 milijuna eura.
“Jedino je rješenje da dođu stranci. U igru bi mogao ući Sberbank koji ne ograničava regulatorna pravila. To bi općenito mogle biti i druge izvan-europske banke i fondovi koji rade rizičnije plasmane. Ne može se očekivati da u Agrokor ulože recimo mirovinski fondovi jer je rejting tvrtke jako loš. Takvi fondovi ne smiju ulagati u kompanije s takvih rejtinzima, dakle treba očekivati fondove koji imaju veći apetit za rizik”, rekao je Novotny.
“Postane li Sberbank opet glavni kreditor Agrokora, postavlja se pitanje svih pitanjima – zašto je Vlada Andreja Plenkovića uopće donosila lex Agrokor?
“Ako smo donijeli taj zakon zato da se zaštitimo od loših ruskih utjecaja, a Most tvrdi da jesmo, zašto opet zovemo Sberbank da spašava? To znači da će oni opet dobiti najveći utjecaj”, rekla je tportalu ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek. Vizek pojašnjava kako donošenje ‘lex Agrokor’ zbog ograničavanja ruskih geostrateških interesa i pozivanje Sberbanka “znači da su naši policy makeri ili potpuno zbunjeni ili očajni”.
Tvrtke na bubnju
Špekulira se da će dugovi probiti iznos od 60 milijardi kuna. Ako će Ramljak iz mjeseca u mjesec uzimati kredite kako bi isplatio plaće i platio minimum robe dobavljačima, takvo restrukturiranje nema smisla.
Stoga u idućih nekoliko mjeseci treba očekivati da će na bubanj otići neke Agrokorove tvrtke koje ne predstavljaju temeljni biznis – proizvodnju hrane i maloprodaju. Neizravno, Ramljak je to već i potvrdio jer je rekao kako u budućnosti Agrokor kao koncern neće postojati, već će na tržištu egzistirati pojedine tvrtke – Konzum, Jamnica, Mercator, Ledo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
