Za razvoj cjelogodišnjeg turizma u cijeloj Hrvatskoj postoji veliki potencijal i gotovo svi preduvjeti, no da do toga i dođe potrebno je više inicijative na lokalnoj razini, jača aktivnost privatnog i javnog sektora sa stanovništvom te politička volja, podrška države i jaka promocija, poruka je konferencije "Može li hrvatski turizam 365".
Ta je konferencija o razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj u srijedu u Zagrebu, u organizaciji konzultantice Ivane Kolar i tvrtke Julius Rose, okupila gotovo 300 sudionika iz Hrvatske i regije, među kojima i Austrije, Slovenije i Mađarske, koje su istaknute i kao zemlje-primjeri cjelogodišnjeg turizma od kojih Hrvatska može dosta naučiti.
VEZANE VIJESTI
“Iznenađeni smo mnogo većim odazivom na konferenciju od očekivanog, što potvrđuje da je cjelogodišnji turizam tema koja zanima mnoge, a mnogima je i veliki izazov, pogotovo što je sezonalnost u hrvatskom turizmu i dalje prilično velika, prema nekim istraživanjima i najveća na Mediteranu. Zabrinjava i što je iskorištenost kapaciteta vrlo visoka u ljetnim mjesecima, a vrlo niska u ostalima u godini i smatramo da hrvatski turizam i u tom smislu i u svemu može bolje”, istaknula je Kolar.
I ona i drugi sudionici panela održanih u sklopu konferencije istaknuli su kako želje za razvojem ima, ali i da promjena neće biti bez aktivnog zajedničkog rada i veće efiksanosti rada.
Pomoćnik ministra turizma Robert Pende smatra da da bi cjelogodišnji turizam donio brojne prednosti i blagodati, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, označivši da za taj razvoj nedostaje infrastrukture, ali i da bi postojeće smještajne i druge kapacitete trebalo bolje koristiti.
“Hrvatski turizam može i mora 365, ali je to proces u kojem moraju sudjelovati svi, od stanovnika i poduzetnika do vlasti na svim razinama”, poručio je Pende.
Ugled turizma se poremetio
Naglašavajući kako je cjelogodišnji turizam veliki izazov za mnoge zemlje, pa tako i Sloveniju, pogotovo ove godine kada je u mnogim zemljama svijeta ‘overtourism’ ili prekomjerni turizam postao vruća tema, slovenski ministar za gospodarstvo i tehnološki razvoj Zdravko Počivalšek je, iznoseći primjere zaokreta Slovenije u promišljanju i razvoju turizma do 2021. na temeljima održivosti, poručio da ne treba nikada zaboraviti da turizam snažno utječe na život stanovnika i zajednica.
“Prekomjerni turizam događa se i u Hrvatskoj, kao i u Španjolskoj, Veneciji i drugdje, a dio tog problema su niske cijene avio prijevoza, krstarenja i smještaja putem ‘sharing’ online platformi što čini da destinacije postaju sve dostupljenije. Turizam je najveća industrija u ekspanziji, ali se ne ponašamo odgovorno prema ljudima niti prema okolišu, te je stoga potrebna jasna podrška države i vizija, jer u turizmu je važan svaki dan a ne samo ljetni mjeseci”, istaknuo je Počivalšek, ocjenjujući sve to i razlogom za poremećaj i pad ugleda turizma.
“Turizam se u svakoj zemlji može razvijati cijele godine, pitanje je samo koliko se to želi i što će to donijeti. Ako se razvija na temeljima održivosti, stvaranju proizvodi koji će motivirati turiste na dolazak cijele godine i ako se razvija ravnomjerno u svim dijelovima zemlje, tada će se od turizma moći i više zaraditi i biti zadovoljniji”, smatra Počivalšek.
Važno je održati obećanja i ne raditi suprotno strategiji
Hotelijer Jako Andabak (Sunce koncern i hotelska grupacija Bluesun), koji je i među rijetkima u Hrvatskoj osim na Jadranu u turizam ulagao i na kontinentu, u Hrvatskom zagorju i Slavoniji, smatra da bi u Hrvatskoj bilo važno da se političari pa i poduzetnici drže onoga što su obećali.
“Imamo strategiju razvoja turizma, koja je zacrtala i ravnomjerni i cjelogodišnji razvoj turizma s puno selektivnih oblika, a sve što činimo upravo je suprotno toj strategiji, počev od porezne politike, loše poduzetničke klime i velikog broja nameta. Stoga nije čudo što turizma na kontinentu ima samo u tragovima i što se, umjesto sve više hotela, otvara sve više privatnog smještaja jer je to isplativije i s manje davanja. Vidimo sada da izgleda ni od CRO kartice neće biti ništa, iako su je najavljivali kao veliku mogućnost, no ipak vjerujem u cjelogodišnji turizam, a to vidimo i u povećanoj potražnji za turističkim sadržajima u Bizovcu, Mariji Bistrici i Donjoj Stubici, gdje planiramo investicije koje pripremamo već dugo i za koje se nadamo da je sada pravo vrijeme”, rekao je Andabak.
Uspoređujući rezultate turizma iz 2006. i 2016. godine, Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) je istaknuo da, iako su u tom razdoblju dolasci i noćenja porasli za oko 50 posto, ipak i dalje nema velikih pomaka u sezonalnosti – i dalje se u srpnju i kolovozu, dakle samo u dva ljetna mjeseca, ostvari više od 60 posto ukupnih godišnjih noćenja.
Još dalje je u analizi otišao Siniša Topalović iz konzultantske kuće Horwath HTL Hrvatska naglasivši da se od 2012. do 2016. broj noćenja u tri ljetna mjeseca kretao oko 86 posto ukupnih godišnjih noćenja. Od 2011. do 2016. izgubilo se i u deviznom prihodu po stranom dolasku, koji je sa 666,6 dolara u 2011. pao na 625 dolara u 2016., čime je, po njegovim analizama, samo lani Hrvatska izgubila oko 640 milijuna dolara prihoda od stranih turista.
“Hrvatska je vjerojatno najlošija u EU, ako ne i u svijetu, s udjelom ljetnih turističkih noćenja u ukupnim godišnjim noćenjima, ali i po neravnomjernom razvoju turizma u zemlji, udjelom privatnog smještaja od 60 posto u odnosu na oko 17 posto udjela hotela, te nedostatku konkurentnih cjelogodišnjih proizvoda, unatoč odličnoj resurnoj atrakcijskoj osnovi”, upozorio je Topalović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
