Najbogatiji u svijetu u 2014. godini prema neto financijskoj imovini po stanovniku, bili su građani Švicarske, SAD-a i Velike Britanije, a Hrvatska je zauzela 34. mjesto, s prosječnom neto financijskom imovinom građana od 7.770 eura, pokazuje šesto izdanje izvješća o globalnom bogatstvu koje je u utorak objavio Allianz.
Rast bruto financijske imovine prošle je godine u Hrvatskoj iznosio 7,3 posto, a neto 12 posto, s tim da razliku između bruto i neto iznosa u Allianzu tumače razvojem privatnog duga odnosno njegovim smanjenjem treću godinu zaredom, i to za 0,6 posto. Međutim kako se ističe u izvješću, zaduženost Hrvatske i dalje uvelike premašuje prosjek članica EU-a. Prosječna neto financijska imovina po stanovniku u Hrvatskoj lani je iznosila 7.770 eura.
Među prvih 20 najbogatijih zemlja po neto financijskoj imovini po stanovniku nema niti jedne zemlje iz istočne Europe. Na prvom je mjestu Švicarska, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku u 2014. godini od čak 157.450 eura. Slijede Sjedinjene Američke Države s 138.710 eura i Velika Britanija s 86.230 eura neto financijskom imovinom po stanovniku.
U Allianza uočavaju da je prošle godine broj osoba koje su pripadale srednjoj klasi u odnosu na globalno bogatstvo prvi put premašio brojku od jedne milijarde. Od 2000. godine gotovo 600 milijuna ljudi prešlo je u kategoriju srednje klase, s tim da dvije trećine njih dolazi iz Azije.
PROČITAJTE JOŠ
Prvi put u ovom izvješću Allianz je izračunao i Ginijev koeficijent za svaku zemlju. Prema izračunu vrijednost Ginijev koeficijent za Hrvatske iznosi 60,8, što je u skladu s prosjekom za istočnu Europu, te pokazuje da raspodjela bogatstva u Hrvatskoj nije nejednaka.
Izvješće analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta, a pokazuje da je globalna bruto financijska imovina kućanstava prošle godine porasla za 7,1 posto, na 136 bilijuna eura, što je iznad vrijednosti svih svjetskih registriranih poduzeća i svih državnih dugova. Iz Allianza pritom navode kako je jedan od glavnih čimbenika koji je 2014. potaknuo rast bila štednja kućanstava, ali i naglašavaju i pozitivan utjecaj tržišta u Aziji i Americi.
“Brojni promatrači te će brojke tumačiti kao dokaz takozvane prenatrpanosti ušteđevina, ali to je pogrešno gledište”, ističe glavni ekonomist Allianza Michael Heise. “U odnosu na niske kamatne stope, previše kućanstava još uvijek ne štedi dovoljno za starost”, kaže on.
Globalni dugovi privatnih kućanstava prošle su godine rasli po sporijoj stopi od financijske imovine, od 4,3 posto te dosegnuli 35 bilijuna eura, najveću razinu od početka financijske krize. Oduzme li se dug od bruto financijske imovine, na kraju 2014. neto financijska imovina dosegnula je novi rekord od preko 100 bilijuna eura, što je povećanje od 8,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Analiza pokazuje usporavanje stope rasta neto financijske imovine u istočnoj Europi u 2014. za tri postotna boda u odnosu na godinu prije, na 8,6 posto. Usporedbe radi, stopa rasta u eurozoni iznosila je 6,2 posto i bila je po prvi put veća od stope rasta u sjevernoj Americi od 5,3 posto.
Prvo mjesto po rastu imovine zauzima Azija gdje je neto financijska imovina tijekom 2014. narasla za 18,2 posto, potaknuta snažnim rastom imovine u vrijednosnicama, osobito u Kini. Novitet je što je ukupna privatna imovina u Kini po prvi put premašila iznos privatne imovine u Japanu, navodi se u izvješću.
