Analitičar o cijenama nafte: Velika eskalacija bi bila da Izrael napadne Iran

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je u Novom danu pitanja cijena energenata u svjetlu najnovije krize na Bliskom Istoku.

Novotny objašnjava da treba odvojiti plin i naftu u ovom slučaju. On smatra da je Europa uspjela smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i to je bio razlog stabilizacije cijena do kojeg je došlo. Gazprom, kaže, proizvodi najmanje razine plina u svojoj povijesti i bitno su smanjeni prihodi i ove kompanije i RF-a.

“Tržište nafte je disperzirano, ona se lakše transportira”, objašnjava razliku.

Što se tiče uloge Irana, Novotny kaže kako ta zemlja podržava Hamas, skupinu koja je radikalizirala situaciju u Pojasu Gaze. “Izrael nije proizvođač nafte, a tržišta nafte su mlako reagirala. Saudijska Arabija je snizila proizvodnju sirove nafte, a s druge strane istražuje noa nalazišta pa je to besmisleno. Potpuno je neizvjesno u ovom trenutku, tržište nisu reagirala burno. Bilo je takvih situacija, osobito je bilo snažno 1973. kad je počeo Jomkipurski rat, tada je nafta nevjerojatno skočila, a to je danas nezamislivo, takav snažan rast. Tada je to bio jači šok, u smislu reakcije tržišta na dpogađaje na Bliskom Istoku. Cijene nafte su jučer i pale na nekim tržištima za jedan dolar. Velika eskalacija bi bila da Izrael napadne Iran i tad bi se dogodilo značajno povećanje cijena nafte i to bi imalo nesagledive posljedice.

Novotny kaže kako Saudijska Arabija presudno utječe na formiranje cijene nafte, kao najveći proizvođač. Proizvodnja Rusije je pala i zbog blokada i zbog smanjenje potražnje za ruskom naftom. “Zanimljivo je da se čini da su pri kraju pregovori SAD-a i Venezuele koja bi mogla dopustiti da zapadne kompanije počnu kupovati njenu naftu i to bi bio značajan impuls za stabilizaciju cijena u narednim godinama”, kaže Novotny.

Nafte ima više nego dovoljno, uvjerava analitičar i dodaje kako, uz to, potražnja za naftom i pada.

Stagnacija cijena nafte, kaže, bila bi loša vijest za Kinu kojoj treba veća cijena kako bi stabilizirala unutarnju situaciju.

“Rekao bih da se treba naviknuti na ekonomske cikluse”, kaže Novotny govoreći o tome kako bi sve ovo moglo utjecati na Hrvatsku. On smatra i da će se gospodarski rast u našojn zemlji nastaviti zbog ciklusa obnove gradova koji su započeli. Usporavanje gospodarstava u eurozoni je, prema njegovim riječima, posljedice poteza ECB-a. Smatra i da će doći do stagnacije, koju smatra gorim problemom nego pad. Objašnjava da nakon pada dolazi rast, a stagnacija može trajati godinama. Navodi i primjer kineskog gospodarstva koje je stagniralo gotovo 20 godina.

Analitičar kaže kako nije pobornik mjera koje Vlada uvodi jer nema besplatnog ručka. “Vlada se odlučila umiješati u tržištu alokaciju resursa. Takve intervencije su u pravilu vodile u deficit. ECB je govorio ‘nemojte to raditi, pričekajte da mi odradimo što treba kako bi zaustavili inflaciju’. Inflacija je kompleksan problem, potrošači vide kako im se smanjuje kućni proračun. Inflacija je sedamdesetih eksplodirala nakon toga Jomkipurskog rata. … U tom beskonačnom ratu plaća i inflacije, inflacija je uvijek bila pobjednik. Vlada je proizvela dodatni trošak koji se prelijeva na sve porezne obveznike”, objašnjava i dodaje da će privatni sektor, za posljedicu, u narednim godinama biti vrlo suzdržan oko investiranja.

Ne bi se, kaže, veselio tome što su niske cijene električne energije. “Cijene energije na niskoj razini nisu privukle investitore u BIH, to nije mehanizam koji može pokrenuti ekonomiju. Cijene energije su u Irskoj za kućanstva pet ili šest puta više nego za poduzetnike… Hrvatska uvozi energiju i ne može si dopustiti da ima niske cijene. Vlada treba objektivizirati cijene električne energije i pomoći onim poduzetnicima koji su ovisni o električnoj energiji. Hrvatska ima neefikasnu potrošnju, prekomjerno trošimo. Mi bismo mogli smanjiti svoju potrošnju, a da se ništa bitno ne dogodi. Ne bismo loše živjeli da trošimo manje električne energije”, govori.

Vlada se hvali povećanjima plaća. “Ja taj narativ ne volim. Hrvatska bi morala biti tržišno orijentirana ekonomija. Ne može Vlada odlučivati, to je narativ iz prošlosti. Vlada može intervenirati kratko i intenzivno tamo gdje tržišni mehanizam ne djeluje. Ali tamo gdje on djeluje, plaće rastu. Pogledajte kako su rasle plaće u turističkom sektoru ovog ljeta”, objašnjava i dodaje kako plaće rastu i u građevinskom i IT sektoru, i bez Vladinog pokroviteljstva. Vladino pokroviteljstvo, govori, treba javnom sektoru koji je predimenzioniran i neučinkovit. “Ne može Vlada odlučivati o tome kako će se kretati plaće, nego samo produktivnost u pojedinim segmentima hrvatske ekonomije”, kaže.

Novotny zaključuje i da Vladine mjere protiv inflacije nisu učinkovite te da zbog njih, a to smo, navodi, vidjeli i u brodogradnji i u poljoprivredi, pada produktivnost. “Taj Vladin mehanizam interveniranja jednostavno treba prestati. Kad treba negdje, da konstantna intervencija ne. Vlada treba stvarati uvjete da se ekonomska aktivnost ubrza i moram priznati da su na tome radili. Hrvatska je ušla u europodručje i to je imalo posljedicu podizanja kreditnog rejtinga. Hrvatska je u stogodišnjem povijesnom razdoblju u najboljem stanju. Volio bih da Vlada smanji stalnu intervenciju. Inflacija se ne može pobijediti Vladinim fiskalnim mjerama, nego monetarnim mjerama”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.