Cijene nafte krajem rujna naglo su skočile na najvišu razinu u više od godinu dana nakon što su zalihe sirove nafte u ključnim američkim skladištima pale na najnižu razinu od srpnja prošle godine.
Zalihe sirove nafte u Cushingu u Oklahomi pale su na 22 milijuna barela u četvrtom tjednu rujna – gotovo do operativnog minimuma, prema podacima Američke agencije za energetsku informaciju (EIA). To je pad od 943.000 barela u usporedbi s prethodnim tjednom. Terminski ugovori za američku naftu West Texas Intermediate dotaknuli su 95,03 dolara po barelu tijekom trgovanja, označavajući najvišu razinu od kolovoza 2022. godine. Nafta vrste Brent, važnija za Europu, poskupila je više od jedan posto i sada se njome trguje za 97,56 dolara po barelu.
Ako zalihe nastave padati, bit će jako teško ponuditi tržištu nove količine jer će sva nafta otići u rafinerije i potrošnju, a američki stručnjaci predviđaju da će cijene ostati visoke do kraja godine, uz rizik dodatnog rasta ako globalni kartel OPEC+ nastavi držati opskrbu stegnutom, piše tportal.
Globalna tržišta nafte suočavaju se s “prilično čvrstim deficitom” uz već značajan manjak u ovom tromjesečju, piše CNCB i navodi da je za sve kriv OPEC+, kao i njegovi saveznici koji su smanjili proizvodnju.
U rujnu je liderska zemlja OPEC-a Saudijska Arabija produljila svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje sirove nafte za milijun barela dnevno do kraja godine, što smanjuje njezinu dnevnu proizvodnju na oko devet milijuna barela.
Dodatno, Rusija je obećala produljiti smanjenje izvoza za 300.000 barela dnevno do kraja prosinca. Loša je i vijest to što se globalno približava sezona održavanja rafinerija, što će još smanjiti proizvodnju naftnih derivata kojih bolno nedostaje.
Najveći problem – opskrba dizelom
Najveći su problemi u opskrbi svijeta dizelom. Najveći svjetski proizvođači i prerađivači sirove nafte nikako ne mogu proizvesti dovoljno tog goriva – zbog stalnih manjkova cijene rastu i podržavaju visoku inflaciju, a nedovoljne količine dizela već ostavljaju posljedice na industriju i prijevoz.
U SAD-u barel dizela košta od 140 dolara, a u Europi mu je cijena ovog ljeta skočila za 60 posto.
Situacija s opskrbom mogla bi postati još gora. Saudijska Arabija i Rusija zabranile su proizvodnju nafte bogate dizelom i najavile da će restrikcije ostati na snazi do kraja godine, kada potražnja za tim gorivom, koje se može koristiti i za ogrjev, inače snažno raste.
Skupi dizel jako utječe na opću stopu inflacije jer se gotovo cijela prijevoznička industrija pogoni njime i kad poskupljuje ono, poskupljuju i usluge prijevoza, a taj se trošak seli na tvrtke i proizvođače.
Prognoze o cijeni nafte od 100 dolara po barelu kruže posljednjih nekoliko dana. Američka investicijska banka Goldman Sachs nedavno je povećala svoju prognozu za Brent naftu s 93 dolara po barelu na 100 dolara na temelju “umjereno oštrijih smanjenja zaliha”, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!